Pređi na glavni sadržaj

Koja primanja iz radnog odnosa nemaju karakter zarade

18. april 2023.
·3 minuta za čitanje

Tokom trajanja radnog odnosa nisu retki slučajevi odsustva sa rada zaposlenog, koje ima osnov u zakonu. Zapravo, u gotovo svim slučajevima odsustvovanja sa rada zaposleni ima pravo na određenu naknadu zarade. Tako je propisano da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa. Takođe se plaća naknada zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana (odnosno sve vreme tokom trajanja bolovanja koje je posledica povrede na radu). Isto pravo zaposleni ima za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog, kao i za vreme prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu. Pri tom, zakon određuje da se naknada zarade ima isplatiti u visini određenog procenta od prosečne zarade – npr 65% kod običnog bolovanja, 100% prosečne zarade kod bolovanja zbog povrede na radu i trudničkog bolovanja, i tako dalje. Kod utvrđivanja visine naknade zarade zakon propisuje da se ista ima isplatiti u visini određenog procenta od prosečne prosečne zarade u prethodnih 12 meseci. S obzirom da su ovakve situacije česte u praksi, veoma je važno precizno odrediti šta ulazi u navedenu prosečnu zaradu. Tačnije, koja to primanja ulaze u pojam zarade, a koja se ne smatraju zaradom, pitanja su na koja ćemo pokušati da odgovorimo ovim tekstom.

I Iz čega se sastoji zarada na koju zaposleni ima pravo?

U prethodnim tekstovima smo detaljno opisivali iz čega se sastoji zarada na koju zaposleni ima pravo, pa ćemo se ovom prilikom podsetiti u najkraćim crtama elemenata zarade. Zaposleni ima pravo na odgovarajuću zaradu, koja se utvrđuje u skladu sa zakonom, opštim aktom (kolektivni ugovor ili pravilnik o radu) i ugovorom o radu.

Zarada na koju zaposleni ima pravo sastoji se od:

1) zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, koju čine: osnovna zarada, deo zarade za radni učinak i uvećana zarada;

2) zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.);

3) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.

Pod zaradom u navedenom smislu smatra se zarada koja sadrži porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade, odnosno na teret zaposlenog.

II Primanja iz radnog odnosa koja ne čine zaradu

Zakon o radu definiše da se pod zaradom u smislu prethodnog poglavlja teksta, smatraju sva primanja iz radnog odnosa, osim primanja iz: člana 14, člana 42. stav 3. tač. 4) i 5), člana 118. tač. 1-4), člana 119, člana 120. tačka 1) i člana 158. ovog zakona.

Kada ovu suvoparnu zakonsku odredbu pretresemo, možemo zaključiti da primanja iz radnog odnosa koja ne čine zaradu, odnosno nemaju karakter zarade, jesu (prema redosledu u citiranoj zakonskoj formulaciji):

1) Učešće zaposlenog u dobiti ostvarenoj u poslovnoj godini;

2) Kod radnog odnosa za obavljanje poslova van prostorije poslodavca, odnosno kod rada na daljinu i rada od kuće, u pojam zarade ne ulazi naknada troškova za upotrebu sredstava za rad zaposlenog i naknada drugih troškova rada;

3)Naknada troškova za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz (putni trošak);

4) Naknada troškova za vreme provedeno na službenom putu u zemlji;

5) Naknada toškova za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu;

6) Naknada troškova smeštaja i ishrane za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije zaposlenom obezbedio smeštaj i ishranu bez naknade;

7) Otpremnina pri odlasku u penziju, najmanje u visini dve prosečne zarade;

8) Naknada troškova pogrebnih usluga u slučaju smrti člana uže porodice, a članovima uže porodice u slučaju smrti zaposlenog;

9) Naknada štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja;

10) Jubilarna nagrada i solidarna pomoć;

11) Otpremnina isplaćena pre prestanka radnog odnosa kada usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla (otpremnina kod tehnološkog viška).

Sva ostala primanja iz radnog odnosa koja nisu zakonom izuzeta iz pojma zarade moraju se uzeti u obzir kada se računa prosečna zarada. Takođe se isti pojam zarade uzima kada drugi zakon upućuje na definisanje zarade iz Zakona o radu, te je stoga vrlo važno biti precizan u definisanju ovog pojma.

 

HR Lab novosti na email

Saznajte prvi najnovije informacije o regrutaciji, selekciji, brendiranju poslodavaca i najave događaja koje organizujemo za vas.

Slične vesti

NovostiLiceulice vas poziva da budete heroji promena u 2024. godini

Pretplatom na magazin Liceulice, svako od nas može postati deo važnog napora u borbi protiv siromaštva i izolacije. Osim što pomaže najugroženijima među nama, Liceulice pruža podršku i već 13 godina aktivno radi na reintegraciji osoba iz najranjivijih grupa u zajednicu, omogućavajući im da rade, zarađuju i osećaju se korisnim. Organizacija Liceulice se oslanja na […]

NovostiSamo u PETAK: Dodatni popust i ušteda na pakete oglasa

Infostud se takođe pridružio trendu popusta, stoga u petak 24.11.2023. nudi dodatni popust na ograničeni broj paketa oglasa. Prvih 30 kompanija kupovinom bilo koje vrste paketa oglasa ostvaruju dodatnih 10% popusta na cenu sa već uračunatim standardnim popustom na zakup paketa, koji se mogu iskoristiti u narednih godinu dana. Jedna kompanija može da zakupi jedan paket […]

NovostiOvako se radi obračun plate i naknada

Prema Zakona o radu, pravo na odgovarajuću zaradu jedno je od osnovnih prava zaposlenog iz radnog odnosa. Zarada se isplaćuje u rokovima utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu, najmanje jedanput mesečno, a najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec. Prilikom svake isplate zarade ili naknade zarade (a videćemo da obaveza postoji čak i […]

NovostiKoji je neoporezivi iznos za isplate koje poslodavac daje zaposlenom

U prethodnim tekstovima već smo se umnogome dotakli obaveza finansijske prirode koje poslodavac ima prema zaposlenom. Konstatovali smo da, najšire govoreći, postoje 4 vrste finansijskih obaveza poslodavca prema zaposlenom: 1) Zarada 2) Naknada zarade 3) Naknada troškova 4) Ostala primanja U ovom tekstu ćemo pokušati da navedemo koji je to limit u određenim isplatama zaposlenima […]