Koronavirus značajno negativno utiče na poslovanje kompanija koje posluju na tržištu Srbije pa im u većini slučajeva prihodi ove godine nikako neće biti na visini planiranih, a to se pre svega odnosi na sektor turizma i ugostiteljstva, koji je najviše pretrpeo! Poslodavci procenjuju i da će im biti potrebno oko 19 meseci u proseku da dođu sebi i oporave se od pandemije.
To su samo neki, od brojnih i važnih zaključaka Poslovi Infostud istraživanja o uticaju koronavirusa na privredu u kojem je učestvovalo čak 580 kompanija.
Podaci su prikupljani tokom prve nedelje aprila i jasno su pokazali šta najviše muči privredu Srbije, da li su poslodavci uspeli da se zauzmu za svoje zaposlene, kao i koja je od mera Vlade zaista važna kako bi se nastavilo sa biznisom.
Dug i skup oporavak
Više od polovine privrednika je navelo da situacija oko koronavirusa značajno negativno utiče na njihov biznis, dok se za odgovor „umereno negativno“ izjasnilo njih 36%. Interesantno je da samo dva procenta firmi smatra da je pandemija na njihovo poslovanje imala „značajno pozitivan uticaj“.
Pored toga, kompanije očekuju da će koronavirus imati direktan uticaj na njih oko devet meseci u proseku tokom kojih će otežano poslovati, dok će im za oporavak nakon pandemije biti potrebno još 10 meseci u proseku. To praktično znači da će se firme na domaćem tržištu više od godinu i po opravljati od udara i krize koji je prouzrokovala pandemija.
Iz našeg istraživanja uočava se i da sve grane privrede, osim telekomunikacija, očekuju da će imati razmimoilaženje u odnosu na planirane finansije za 2020. godinu. Ubedljivo najmanje novca očekuju poslodavci iz oblasti turizma i ugostiteljstva čak za 89%, trgovine koje ne prodaju osnovne životne namirnice (65%), transporta (63%) i proizvodnje (57%).
Seča troškova gde god je moguće
Pandemija je nametnula u 43% kompanija nove projekcije biznisa, ali je i dve petine ispitanih poslodavaca odgovorilo da nisu menjali planove. Na pitanje da li koronavirus stavlja u rizik održivost vašeg biznisa, sa „da kratkoročno“ odgovorilo je više od polovine anketiranih poslodavaca.
Tamo gde je kriza, tu se uglavnom primenjuju mere rezanja troškova. Možda zato i ne treba da čudi što istraživanje nedvosmisleno pokazuje da je to učinilo 49% kompanija, a da je svaka treća navela da će početi da smanjuje svoje izdatke.
Da je ova kriza zaista teško pala svima vidi se i iz istovetnog odgovora većine firmi. Naime, nikakve nove mogućnosti se nisu otvorile za kompanije koje posluju na domaćem tržištu od nastanka ove krize. Ipak, možda neku nadu uliva podatak da 19 odsto poslodavaca misli suprotno, i kupcima nude nove usluge i proizvode.
Jeste li zaštitili radnike?
Trenutno su u Srbiji mnoge kompanije organizovale posao tako da njihovi radnici rade od kuće. Ali, tamo gde zaposleni odlaze na posao, poslodavci primenjuju pravila društvene distance i stroge higijenske mere (82%), a ljudi su u prostoru raspoređeni na većoj distanci nego inače. Firme su se pohvalile da su mere zaštite počele da uvode pre proglašenja vanrednog stanja ili u prvim danima nakon uvođenja vanrednog stanja. Samo četiri procenta anketiranih poslodavaca nije uvelo nikakve dodatne mere zaštite za zaposlene.
Interesantno je pročitati i podatke o uticaju krize na motivisanost i produktivnost radnika. Umereno negativan uticaj prisutan je u polovini firmi, a značajno negativan u 22%. Da nikakav uticaj na njih nije imala ova kriza izjasnilo se jedna petina od ukupnog broja anketiranih kompanija.
Smanjenje plata – da ili ne?
Ono što, bez dileme, najviše zanima zaposlene je da li će biti otkaza i smanjena plata i benefita tokom pandemije. Ako je suditi prema podacima našeg istraživanja, u sektoru turizma i ugostiteljstva, trećina vlasnika izjasnilo se da je smanjilo plate radnicima, dok je 21 procenat to učinio u sektoru transporta, a 17 odsto firmi radnicima zaposlenim u kontakt centrima. Plate nisu dirali za sada u FMCG industriji. Međutim, i u tom sektoru su poslodavci mišljenja da će u skorijoj budućnosti „vrlo verovatno“ morati da umanje primanja svojih radnika.
Privrednici smatraju da bi im od najavljenih mera Vlade Srbije najviše koristilo odlaganje poreza i doprinosa, zatim pokrivanje dela zarada, a onda i krediti za likvidnost.