Aneks ugovora o radu u slučaju tehnološkog viška omogućava poslodavcu da zaposlenom ponudi premeštaj na druge odgovarajuće poslove umesto otkaza ugovora o radu. Prema članu 171. Zakona o radu Republike Srbije, aneks može predstavljati jednu od mera za rešavanje viška zaposlenih nastalog usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena. U ovom tekstu objašnjavamo kada se zaposlenom koji je tehnološki višak može ponuditi aneks ugovora o radu, koje su obaveze poslodavca, kakva prava ima zaposleni i koje su posledice prihvatanja ili odbijanja aneksa.
I Premeštaj na druge poslove kao mera za zapošljavanje tehnološkog viška
Zakon o radu Republike Srbije, u članu 171, propisuje situacije u kojima poslodavac može zaposlenom da ponudi izmenu ugovorenih uslova rada (aneks ugovora). Jedan od tih slučajeva je kada poslodavac zaposlenom koji je proglašen viškom obezbedi ostvarivanje prava iz člana 155. stav 1. tačka 5) istog zakona. Prema navedenim odredbama zakona, program rešavanja viška zaposlenih kod poslodavca naročito sadrži mere za zapošljavanje: premeštaj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, nepuno radno vreme, ali ne kraće od polovine punog radnog vremena, i druge mere.
Pre nego što poslodavac može da primeni ovu odredbu, mora da postoji formalno utvrđen višak zaposlenih, to jest da je doneta odluka da je za određenim poslovima prestala potreba ili da je smanjen obim tih poslova i da je ta odluka obrazložena. Poslodavac je dužan da donese program rešavanja viška zaposlenih ako utvrdi da će zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena doći do prestanka potrebe za radom određenog broja zaposlenih na neodređeno vreme, u skladu sa kriterijumima definisanim u članu 153. Zakona o radu. Ovaj program mora da sadrži, između ostalog, i mere za zapošljavanje viška zaposlenih. U situaciji kada ne prestaje potreba za radom onog broja zaposlenih koji zahteva obaveznu primenu programa rešavanja viška, poslodavac je takođe obavezan da pre otkaza pokuša primenu nekih povoljnijih mera za rešavanje viška, od kojih je svakako jedna i premeštaj na druge poslove.
II Mere za zapošljavanje viška zaposlenih
Mere definisane članom 155. stav 1. tačka 5) Zakona o radu jesu alternativa prestanku radnog odnosa usled viška, odnosno najpre se mora razmotriti mogućnost primene ovih mera, pa tek ako iste nisu moguće, pristupa se donošenju rešenja o otkazu ugovora o radu zaposlenih koji su tehnološki višak. Te mere koje moraju prethoditi otkazu ugovora o radu jesu sledeće:
Premeštaj na druge poslove: Poslodavac može da ponudi zaposlenom promenu radnog mesta. Pritom, on zaposlenog može da premesti samo na odgovarajuće poslove. Prema članu 171. stav 2) Zakona o radu, odgovarajućim poslom se smatra posao za čije se obavljanje zahteva ista vrsta i stepen stručne spreme koji su utvrđeni ugovorom o radu.
Rad kod drugog poslodavca: Ukoliko poslodavac ima povezana lica (druge kompanije) ili sporazume sa drugim poslodavcima, može zaposlenom ponuditi premeštaj na rad kod drugog poslodavca. U ovom slučaju, takođe se mora raditi o „odgovarajućem poslu“ u smislu člana 171. stav 2) Zakona o radu.
Prekvalifikacija ili dokvalifikacija: Poslodavac može finansirati ili organizovati obuke za zaposlenog kako bi stekao nova znanja ili veštine, čime bi postao kvalifikovan za druge poslove kod istog ili drugog poslodavca.
Nepuno radno vreme, ali ne kraće od polovine punog radnog vremena: Poslodavac može ponuditi zaposlenom da nastavi sa radom, ali sa skraćenim radnim vremenom, pri čemu to skraćeno vreme ne sme biti kraće od polovine punog radnog vremena.
Druge mere: Zakon ostavlja prostor i za druge mere koje poslodavac i socijalni partneri (sindikat, Nacionalna služba za zapošljavanje) mogu dogovoriti u okviru programa rešavanja viška.
Suština člana 171. stav 1. tačka 4) je u tome da poslodavac, pre nego što otkaže ugovor o radu zbog viška, mora da iscrpi ove mere kao mogućnosti da zadrži zaposlenog u radnom odnosu, makar i pod izmenjenim uslovima. Ponuda aneksa ugovora je formalni način da se jedna od ovih mera sprovede.
III Procedura aneksa
Kada poslodavac odluči da zaposlenom ponudi aneks ugovora o radu, mora se pridržavati procedure propisane članom 172. Zakona o radu. Ona podrazumeva sledeće korake:
Pisano obaveštenje o razlozima aneksa: Poslodavac je dužan da uz aneks ugovora dostavi zaposlenom pisano obaveštenje. Isto se sastavlja u dva primerka: jedan se dostavlja zaposlenom, a na primerku koji ostaje poslodavcu zaposleni treba isti da potpiše i stavi datum prijema, kako bi poslodavac imao dokaz o tome kada je predao obaveštenje o razlozima. Ukoliko dostava nije moguća u prostorijama poslodavca, pisano obaveštenje može se poslati i preporučenom poštom.
Obaveštenje mora da sadrži:
a) Razloge za ponuđeni aneks ugovora (npr. premeštaj na drugi posao zbog ukidanja radnog mesta usled organizacionih promena, u okviru programa rešavanja viška zaposlenih).
b) Rok u kome zaposleni treba da se izjasni o ponudi, koji ne može biti kraći od osam radnih dana.
v) Pravne posledice koje mogu nastati nepotpisivanjem aneksa ugovora, odnosno suočavanje sa mogućim otkazom ugovora o radu u slučaju da se ne prihvati aneks.
IV Pravne posledice prihvatanja ili odbijanja aneksa
Ako zaposleni potpiše aneks ugovora, nastavlja sa radom pod novim uslovima. Ipak, član 172. stav 2) Zakona o radu garantuje zaposlenom pravo da pred nadležnim sudom osporava zakonitost tog aneksa. To znači da, iako je aneks potpisan, zaposleni može kasnije pokrenuti sudski spor ako smatra da ponuda nije bila u skladu sa zakonom (npr. da ponuđeni posao nije odgovarajući ili da mera nije valjano sprovedena u programu viška).
Ako zaposleni odbije aneks ugovora (smatra se da je zaposleni odbio ponudu aneksa ugovora ako se tako izričito izjasni ili ako aneks ne potpiše u ostavljenom roku), poslodavac može zaposlenom otkazati ugovor o radu. To je izričito navedeno kao opravdan razlog za otkaz u članu 179. stav 5. tačka 2) Zakona o radu (ako zaposleni odbije zaključenje aneksa ugovora u smislu člana 171. stav 1. tač. 1–5) ovog zakona). Ipak, i u ovom slučaju zaposleni zadržava pravo da u sudskom postupku povodom otkaza ugovora o radu osporava zakonitost aneksa ugovora.
V Moguće posledice sudskog spora o zakonitosti aneksa
Zaposleni ima pravo da pokrene spor pred nadležnim sudom u roku od 60 dana od dana dostavljanja rešenja, odnosno saznanja za povredu prava (član 195. Zakona o radu).
Ako sud utvrdi da je aneks ugovora bio nezakonit, odnosno da je prestanak radnog odnosa bio bez pravnog osnova, zaposleni može tražiti:
a) Vraćanje na rad: Sud će, na zahtev zaposlenog, odlučiti da se zaposleni vrati na rad (član 191. stav 1) Zakona o radu).
b) Naknadu štete: Uz vraćanje na rad, zaposlenom se isplaćuje naknada štete u visini izgubljene zarade i uplaćuju se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za period u kome zaposleni nije radio.
v) Opcija ako ne traži vraćanje na rad, a traži naknadu štete. Ako zaposleni ne zahteva vraćanje na rad, sud može obavezati poslodavca da mu isplati naknadu štete u iznosu do najviše 18 zarada zaposlenog, u zavisnosti od vremena provedenog u radnom odnosu, godina života i broja izdržavanih članova porodice (član 191. stav 5)). U određenim slučajevima (kada nastavak radnog odnosa nije moguć), sud može dosuditi i dvostruko veću naknadu (član 191. stav 6)).
Napomena: Ako je postojao osnov za prestanak radnog odnosa, ali je poslodavac postupio suprotno zakonskoj proceduri, sud će odbiti zahtev za vraćanje na rad, ali će dosuditi naknadu štete do šest zarada zaposlenog (član 191. stav 7). Zbog ovoga je veoma važno da se poštuju zakonom propisane procedure kod prestanka radnog odnosa, jer je moguće izgubiti sudski spor čak i ako je postojao pravni i opravdan osnov za prestanak radnog odnosa, ali je povređena navedena zakonska procedura.
VI Obaveza isplate otpremnine
Važno je naglasiti da ako je poslodavac zaposlenom ponudio aneks ugovora o radu na osnovu člana 171. stav 1. tačka 4) (tj. obezbedivši mu neku od mera iz člana 155. stav 1. tačka 5)), i zaposleni taj aneks odbije, tada dolazi do otkaza ugovora o radu. U tom slučaju, poslodavac je i dalje dužan da zaposlenom isplati otpremninu u skladu sa članovima 158. i 159. Zakona o radu, jer je prestanak radnog odnosa i dalje usledio zbog viška zaposlenih (usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena, a ne zbog ponašanja zaposlenog). Otpremnina se ne može izbeći ponudom aneksa ako se aneks odnosi na rešavanje pitanja viška zaposlenih.
VII Zaključak
Mogućnost poslodavca da ponudi aneks ugovora o radu zaposlenom koji je višak predstavlja mehanizam koji ima za cilj da ublaži posledice smanjenja broja zaposlenih i da im pruži alternative otkazu ugovora o radu. Ova mogućnost je strogo regulisana Zakonom o radu, zahteva postojanje programa za rešavanje viška i obezbeđivanje konkretnih mera za zapošljavanje (obavezne su čak i ako nije obavezan program rešavanja viška). Zaposleni, bez obzira na to da li prihvati ili odbije aneks, ima pravo da sudskim putem osporava zakonitost ponude i/ili otkaza ugovora o radu. Poslodavac je, uprkos ponudi aneksa, dužan da isplati otpremninu ako dođe do otkaza zbog viška zaposlenih.

