Skip to main content

Fleksibilnost bez troškova: 4 benefita koji ne koštaju a znače mnogo

HR Direktor, Wint - Wagen International
31. oktobar 2025.
·4 minuta za čitanje

Kada poslodavac želi da uvede benefite za zaposlene i da poboljša uslove rada zaposlenima, čestu objektivnu prepreku prave budžet i finansijske mogućnosti. Poslovanje kompanije nekad u datom momentu ne omogućava dodatne troškove, posebno one koji nisu neophodni. To jeste objektivna okolnost, ali ne mora da bude razlog da se ne nađu drugi načini da se cilj ostvari: da se obezbedi atraktivnije radno okruženje i da se poboljša položaj zaposlenih. Kada postoji volja i kad se ne traže izgovori, rađa se  kreativnost. 

Fleksibilno radno vreme – poverenje umesto kontrole 

Kompanije mogu da se podele na one koje su shvatile tržište rada i adaptirale se na rastuću važnost fleksibilnosti na radnom mestu i na one koje će to tek shvatiti, nadamo se, ne prekasno. 

Poslodavci više ne treba ni da se čude ni da sumnjaju u ono što je pokazano: kada zaposleni imaju osećaj da mogu da biraju ritam rada, produktivnost i motivacija rastu, a rezultati su bolji. Inovativnost se ne rađa u prisili ni u striktnim okvirima nego u slobodi. Fleksibilnost ne znači „radimo šta hoćemo” nego znači davanje poverenja i veće slobode uloženom trudu, rezultatima i pokazanoj odgovornosti.  

Zaposlenima se pruža osećaj sopstvenog ritma, rasterećenosti, očekivanja suštine, a ne forme. Oni tada nisu u stresu ako im je potrebno da se reorganizuju, da posvete dva sata privatnim obavezama u sred radne nedelje i sklanja im se taj izvor stresa sa „tanjira”. Zaposleni roditelji koji moraju da odu po bolesno dete u vrtić neće imati dva stresa tog dana nego samo jedan: zbrinuti dete. Na taj način će ceniti svog poslodavca i mogućnost koju ima i biće spremniji da da više, da ostvari reciprocitet tog poverenja i razumevanja.  

Razmena znanja kao benefit  

Ako nema budžeta za edukaciju, ne mora da znači da nema ni edukacije.  

Zahvaljujući savremenim tehnologijama, kompanija može da podstakne zaposlene da naprave svoj interni trening tim: zaposleni izabere temu, pripremi je, pošalje poziv za svoje kolege koji se prijave ako ih tema interesuje i napravi se mini interni trening. Na ovaj način zaposleni mogu dobiti mnogo: ne samo da mogu da nauče nešto novo što je neko drugi „razradio i istražio” za njih nego mogu odlično da se druže, naprave neformalne momente sa pauzom za ručak, čuju jedni druge na određenu temu, razmene iskustva. Pored toga, kolega/koleginica- trener na ovaj način vežba svoj javni nastup i prezentacione veštine. Tema koje mogu da se „obrade” i pripreme a koje mogu biti korisne mnogima je bezbroj: komunikacija, merenje učinka, liderstvo, prodajne veštine, finansije za neekonomiste, pregovaranje sa teškim sagovornicima, upućivanje fidbeka, rešavanje konflikata, početni ili napredni Excel i slično.  

Zahvalnost i priznanje – vredna a deficitarna valuta 

Zvuči kao da se podrazumeva, ali statistika je poražavajuća na ovu temu: nedovoljan broj ljudi ima osećaj priznanja za svoj rad, trud, vrednosti.  

Preko 80% zaposlenih oseća veću motivaciju nakon primljenog pozitivnog fidbeka ili javnog priznanja. Kada su zaposleni primećeni i vrednovani prema svom trudu i učinku, to ima veliki značaj i za osećaj pripadnosti i za osećaj samoostvarenja, a Abraham Maslov je još pre sedamdeset godina ustanovio hijerarhiju ljudskih potreba i važnost ovih osećanja. 

Ako se uspostave mehanizmi priznanja i javnih pohvala koji zadovoljavaju formu, to će biti kontraproduktivno. Kao i sve, potrebno je da i ovakav ljudski čin sadrži u sebi spontanost, blagovremenost i prirodnost. Akcija ”radnik meseca” neće ostvariti ovaj cilj ako ne postoje objektivni kriterijumi i ”merenje”, ako zaposleni nemaju osećaj da je izbor pravedan. Kompanije ne moraju da kreiraju sisteme pohvala. Dovoljno je da usvoje i neguju kulturu prepoznavanja doprinosa i vrednosti, kao i njihovog komuniciranja. Priznanje se može uputiti na kafe pauzi, na sastanku, u prolazu na hodniku, javno na tim bildingu, pred autoritetima od značaja itd.  

Timska zaštita zdravlja 

Zdravlje je najveća vrednost čoveka i oko toga nema spora. Zaposleni koji imaju zdravstveni problem ili zdravstvenu brigu, sve ostale stvari, pa i posao, smeštaju niže na spisku prioriteta i to je potpuno razumljivo. Pošto postoje zdravstvene situacije koje novac može da reši, novac može da bude dodatni izvor frustracije za zaposlenog. Lekovi nekad mogu biti skupi, na neke preglede se dugo čeka sem ako se ne plate, neke analize je, uz novac, moguće uraditi odmah i slično. Kompanije koje imaju finansijskih mogućnosti da pomognu su u odličnoj poziciji i divno je ako o tome vode računa. U slučaju da nema sredstava koja mogu da se odvoje u ove svrhe, na primer u velikim organizacijama od preko dvesta ili petsto zaposlenih, postoje kreativna rešenja. Kompanija može da pokrene specijalni Fond, oformljen od mesečnih priloga zaposlenih koji to žele. Zaposleni mogu da odvajaju 200 dinara mesečno i da „pune” fond svakog meseca. Iz tog fonda, zaposleni mogu da očekuju pomoć u nekim momentima kada im je to bitno. Ovo pruža zaposlenima osećaj doprinosa drugima, dobrog dela ali im pruža i osećaj sigurnosti u slučaju da i oni dođu u situaciju da im zatreba finansijska pomoć za najvažnije pitanje u životu: zdravlje.  

Najvredniji i najefektivniji benefiti ne moraju nužno da koštaju mnogo. Skupi ručkovi i skupi treninzi ne garantuju nužno lojalnost i motivaciju zaposlenih. Veće rezultate daje ukazano poverenje, uvažavanje, sloboda, ulaganje, dobročinstvo u kom zaposleni učestvuju i tako dobijaju osećaj lične vrednosti.  

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Newsletter - employment and labor market news, educational and entertaining texts, and event announcements for HR and entrepreneurs.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

5 načina kako da izgradite kulturu kontinuiranog učenjaEmployer branding5 načina kako da izgradite kulturu kontinuiranog učenja

Pojam i koncept kontinuiranog učenja relativno je nov na tržištu rada, ali to mu ne smeta da bude izuzetno relevantan. Osim što pomaže zaposlenom da razvije svoje veštine, primena kontinuiranog učenja u firmi omogućava da čitava firma bude rezilijentija na promene, uspešnija u savladavanju novih trendova i fleksibilnija pred svim nadolazećim izazovima. Ovo je posebno […]

Zašto psihološka sigurnost postaje ključ lojalnosti i angažovanostiEmployer brandingZašto psihološka sigurnost postaje ključ lojalnosti i angažovanosti

Psihološka sigurnost na poslu nije „ušuškanost“ nego rad bez straha, u slobodi.  Pandemija Covid-a je podigla na sto važnost kvaliteta života. Generacija Z je pristupila tržištu rada i glasno rekla da ne pristaje na toksičnost na radnom mestu. Digitalizacija je unela šumove u komunikaciju pa su otvorenost i dobro razumevanje postali važniji nego ikada. Jedna […]

Kako podržati menadžere da postanu bolji mentori, a ne samo ljudi sa titulomEmployer brandingKako podržati menadžere da postanu bolji mentori, a ne samo ljudi sa titulom

Za početak, da nešto razjasnimo – Svi menadžeri jedne kompanije treba da budu mentori. Svako ko je u poziciji da vodi ljude i da njima upravlja, treba da poseduje mentorske veštine da to i uradi na odgovarajući način. Ali, ako nije tako, ako znate iz iskustva u vašoj kompaniji, da nije tako, ne treba da […]

Aleksandra Vuković: Uloga HR-a je da oblikuje narativ i približi viziju promene svima u organizacijiEmployer brandingAleksandra Vuković: Uloga HR-a je da oblikuje narativ i približi viziju promene svima u organizaciji

U susret novom izdanju Empple festivala (30. septembra i 1. oktobra u Ložionici u Beogradu), razgovarao sam sa Aleksandrom Vuković, osnivačicom i direktorkom agencije nura* digital. Aleksandra je preduzetnica i autorka Singular Advantage Framework-a, sa bogatim iskustvom u radu sa startapovima i scale-up kompanijama. Na Empple festivalu predstaviće se predavanjem Before You Pivot, Reframe, u […]