Skip to main content

Navršenih 65 godina života i 15 godina staža kao osnov prestanka radnog odnosa

23. oktobar 2024.
·3 minuta za čitanje

Tekstom koji se bavi svim zakonskim razlozima za prestanak radnog odnosa, započeli smo pisanje na ovu važnu temu. Jer je svaki prestanak radnog odnosa mimo razloga koji je propisan zakonomprotivpravan, i po tužbi zaposlenog se gubi spor. Poslodavci, da bi izbegli takav ishod, strogo moraju da vode računa da se kreću isključivo u okviru zakonskih razloga. 

Ovoga puta pišemo o prestanku radnog odnosa kada zaposleni navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. 

Godine staža i starosti kao uslov za prestanak radnog odnosa po sili zakona 

Prema Zakonu o radu, zaposlenom prestaje radni odnos kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i zaposleni drugačije ne sporazumeju 

Kada se navedena dva uslova u pogledu godina starosti i godina penzijskog staža kumulativno ispune, lice je steklo uslov za penziju na osnovu kojeg radni odnos prestaje po sili zakona. Međutim, radi se o samo jednom od mnogih načina penzionisanja. Kada nastupi neki od drugih načina odlaska u penziju, zaposlenom ne prestaje radni odnos po sili zakona. Primera radi, ako zaposleni ima 63 godine starosti i 45 godina penzijskog staža, on jeste ispunio uslove za penziju, ali mu radni odnos ne prestaje automatski. U ovom slučaju radni odnos bi mu prestao po sili zakona tek kada navrši 65 godina starosti.  

Prema tome, ukoliko zaposleni nije kumulativno ispunio oba uslova iz Zakona za prestanak radnog odnosa (npr. ima 65 godina i 13 godina osiguranja ili ima mnogo više godina staža od 15, ali manje godina starosti od 65) nisu se ispunili uslovi za prestanak radnog odnosa, odnosno za otkaz ugovora o radu. 

Ukoiko radni odnos prestane, ne stiče se automatski pravo na penziju. Lice koje je ispunilo navedene uslove podnosi zahtev filijali RFPIO kako bi mu se priznalo pravo na starosnu penziju. Po odlasku u starosnu penziju lice može kao penzioner ponovo da zasnuje radni odnos (na određeno ili neodređeno vreme) ili da bude angažovan van radnog odnosa i da istovremeno nastavi da prima penziju. 

Ponovo naglašavamo da razlog za prestanak radnog odnosa po sili zakona ne treba mešati sa sticanjem uslova za odlazak u penziju. Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju uslovi za odlazak u starosnu penziju razlikuju se za muškarce i žene.  Prema ovom zakonu muškarac stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja (ili kad navrši 45 godina staža osiguranja, bez obzira a na godine života), dok se ova granica za žene postepeno pomera i u 2024. godini iznosi: 63 godine i osam meseci života (i najmanje 15 godina staža osiguranja). 

Sledi prikaz promene uslova u pogledu godina života za sticanje starosne penzije za žene (u svakom slučaju je potrebno 15 godina penzijskog staža), i to: 

– u 2024. godini, 63 godine i osam meseci života; 

– u 2025. godini, 63 godine i deset meseci života; 

– u 2026. godini, 64 godine života; 

– u 2027. godini, 64 godine i dva meseca života;  

– u 2028. godini, 64 godine i četiri meseca života; 

– u 2029. godini, 64 godine i šest meseci života; 

– u 2030. godini, 64 godine i osam meseci života; 

– u 2031. godini, 64 godine i deset meseci života. 

Primera radi, žena koja u 2024. godini navrši 63 godine i osam meseci života, kao i 15 godina penzijskog staža, poslodavac joj ne može doneti rešenje o prestanku radnog odnosa po osnovu starosti i staža sve dok ona ne navrši 65 godina starosti. Ukoliko pak ova zaposlena želi da ode u penziju, mora da otkaže ugovor o radu, ali tada radni odnos ne prestaje po sili zakona, već na osnovu izjave zaposlene o otkazu. Nakon penzionisanja, ona se može ponovo radno angažovati.  

Drugi primer: ukoliko zaposleni nije ispunio uslove iz zakona-npr. ima 65 godina i 13 godina osiguranja, nisu se ispunili uslovi za prestanak radnog odnosa, odnosno za otkaz ugovora o radu. Poslodavac nije u poziciji da iskoristi ovo zakonsko ovlašćenje jer još uvek nisu nastupila oba uslova predviđena zakonom. Ovom zaposlenom će radni odnos prestati tek nakon dve godine, kada će zaposleni imati 67 godina života i 15 godina staža osiguranja.  

Sporazum zaposlenog i poslodavca o produženju radnog odnosa 

Često se postavlja pitanje da li lica u radnom odnosu koja napune dovoljno godina starosti i dovoljno godina penzijskog staža, moraju da idu u penziju? Ponovo naglašavamo da ne moraju, ako se ne radi o tome da su navršili istovremeno i 65 godina starosti i 15 godina penzijskog staža. U toj situaciji poslodavac ima ovlašćenje da donese rešenje o prestanku radnog odnosa po osnovu nastupanja 65 godina starosti i 15 godina penzijskog staža. 

Da bi se otklonila posledica prestanka radnog odnosa po navedenom osnovu zaposleni i poslodavac moraju da postignu pisani sporazum o produženju radnog odnosa. U tom slučaju, oni saglasnošću svojih volja sprečavaju da nastupi prestanak radnog odnosa.

Za nastavak radnog odnosa potrebna je saglasnost obe strane, i poslodavca i zaposlenog. Ako se ne sporazumeju zaposlenom prestaje radni odnos i on dalje ostvaruje pravo na penziju kod fonda PIO, ali nakon što podnese zahtev za penziu. Sa druge strane radni odnos se produžava za određeni period ako se postigne saglasnost volja obe strane. 

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Newsletter - employment and labor market news, educational and entertaining texts, and event announcements for HR and entrepreneurs.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Preventivne mere za osiguravanje bezbednosti i zdravlja na raduNovostiPreventivne mere za osiguravanje bezbednosti i zdravlja na radu

Bezbednost i zaštita zdravlja na radu predstavljaju jedno od najznačajnijih prava zaposlenih i ono podrazumeva obavezu poslodavca da obezbedi takve uslove na radu koji imaju za cilj da u najvećoj mogućoj meri smanje ili spreče nastanak povreda na radu i profesionalnih oboljenja. Zakon o radu propisuje da zaposleni ima pravo na bezbednost i zaštitu života […]

Kako izgleda rad u preduzeću gde dve trećine zaposlenih čine osobe sa invaliditetomNovostiKako izgleda rad u preduzeću gde dve trećine zaposlenih čine osobe sa invaliditetom

Kragujevački Grafopromet jedno je od 50-ak preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom koja imaju dozvolu za rad nadležnog Ministarstva za rad i zapošljavanje.   Ova firma bavi se štampom, odnosno izradom reklamno-propagandnog materijala i prodajom kancelarijskog materijala, a od ukupno 23 zaposlena njih 17 su osobe sa invaliditetom.   Milica Anđelković, iz Grafoprometa kaže za Infostud da među njihovim zaposlenim […]

Istraživanje na Regionalnom sajmu poslova: Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudniNovostiIstraživanje na Regionalnom sajmu poslova: Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni

Tokom Regionalnog sajma poslova, održanog od 14. do 21. oktobra, sprovedeno je veliko regionalno istraživanje među učesnicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije. U Srbiji je u istraživanju učestvovalo 3.273 ispitanika, što nam daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im […]

Učešće Infostuda na panelu „Dimenzija društvene odgovornosti kao aspekta ESG standarda“ – CORE Days 2025NovostiUčešće Infostuda na panelu „Dimenzija društvene odgovornosti kao aspekta ESG standarda“ – CORE Days 2025

Na regionalnoj konferenciji CORE Days 2025 – „Više od profita: Društveni uticaj ESG“, koju je organizovao NALED, Infostud je učestvovao u uvodnoj panel diskusiji posvećenoj društvenoj dimenziji ESG-ja. Panel „Dimenzija društvene odgovornosti kao aspekta ESG standarda“ održan je 27. novembra u Ložionici u Beogradu. Infostud je predstavljao Marko Živković, šef marketinga i PR-a, koji je […]