Pređi na glavni sadržaj

De Bruyne: Mogućnost jede disciplinu za doručak

30. jun 2022.
·4 minuta za čitanje

Većina problema u organizacijama može se pripisati lošem razumevanju toga kako ljudi donose odluke”, rekao je Tom de Bruyne, međunarodno priznat stručnjak bihejvioralnih nauka u svom predavanju na nedavnoj konferenciji HR Experience održanoj u organizaciji Poslovi Infostud.

De Bruyne, suosnivač konsultantske firme SUE Behavioural Design, govorio je o formiranju dobrih navika, u poslovnim timovima ali i u ličnom životu. On je naglasio da su organizacije kreirane po meri ekona a ne ljudskih bića.

Šta su ekoni?

Ekoni su teoretska tvorevina, koncept. To je kako ekonomija često zamišlja da se ljudi ponašaju. Dizajn za ekone podrazumeva da postoji direktna veza između nagrade i rezultata, smatra da je upravljanje slično optimizovanju mašine a da će poslovna magija uslediti čim nađete najbolje ljude i dobro ih platite. De Bruyne je dao primer sunovrata čuvene kompanije Enron, u kojoj su bonusi, netransparentnost i neetičko ponašanje bili mogući jer je to bila organizacija dizajnirana za imaginarne ekone ali je izmanipulisana od strane stvarnih ljudskih bića. Zapravo, ceo finansijski sektor izaziva predvidljivu iracionalnost zaposlenih u njemu, upozorio je Tom de Bruyne.

Mi kreiramo organizacije, procese i strukture za racionalne ljude a takvi ljudi ne postoje. Ljudi su impulsivni, vođeni strahom od gubitaka, iracionalni, puni predrasuda, osećaju ljubav, mržnju, potrebu za pripadanjem i priznanjem, ali i za osvetom”, naglasio je Tom de Bruyne.

Gajenje kobri: opasnost od bonusa

Nauka već dugo zna da spoljna motivacija često ubija unutrašnju motivaciju, i zna da postoji negativan odnos između visine bonusa i kvaliteta rada ili doprinosa u mnogim oblastima. Ipak, ova znanja se još uvek nedovoljno primenjuju, naglasio je Tom de Bruyne.

Kao ilustraciju je naveo situaciju u jednom indijskom gradu, u kojem su zbog pojave otrovnih zmija gradske vlasti propisale nagradu za svaku ubijenu zmiju. Koliko je ova vrsta eksterne motivacije bila pogrešna videlo se ubrzo kada su ljudi počeli da gaje zmije, kako bi ih odnosili vlastima i pokupili novčanu nagradu.

Bonusi uglavnom ne funkcionišu kako je zamišljeno, osim u pojedinim poslovima, kao što je prodaja, podsetio je De Bruyne na istinu na koju naučnici več duže vreme upozoravaju ali biznis ne sluša.

Tom de Bruyne je podsetio i na takozvani Gudhartov zakon, zapravo izreku koju je sedamdesetih godina prošlog veka popularizovao ekonomist Charles Goodheart: “Kada mera postane cilj, onda prestaje da bude dobra mera”. Ova izreka zapravo upozorava i na ljudsku tendenciju da se izigra ili iskoristi system, upozorio je De Bruyne. Često se kao primer koji ilustruje situaciju kada mera postaje cilj, navodi fabrika šrafova. Ako merite učinak zaposlenih po broju šrafova koji prave, ljudi će praviti mnogo premalih šrafova kako bi dostigli cilj. Ako ih, sa druge strane, procenjujete po težini šrafova, oni će napraviti manje velikih, teških šrafova da postignu rezultat. Ovo je ilustracija koja ne treba bukvalno da se shvati, ali treba da upozori na da ponekad ciljevi i ključni indikatori učinka nisu dovoljni ili dobro postavljeni da bi se dostigli ciljevi.

Tom de Bruyne je istakao da visoko učinkoviti timovi ispunjavaju naše najdublje psihološke potrebe i želje, te je podsetio još jednom da ne smemo da zanemarimo emocionalne potrebe tima, ni svoje sopstvene, uključujuči pre svega potrebu za priznanjem, pripadanjem, izazovom i smislom.

Disciplina je teška. Šta je rešenje za kreiranje željenog ponašanja?

Drugi deo njegovog izlaganja je bio posvećen fokusu i navikama, odnosno aspektima koji su od nemerljive važnosti za privatan život pojedinca kao i za visokoučinkovite timove.

Čuvenu maksimu Pitera Dakera da kultura jede strategiju za doručak, De Bruyne je preformulisao u “Mogućnost jede motivaciju za doručak”.

Disciplina je teška, rekao je Tom de Bruyne naglasivši da samo pojedini ljudi, kao što su uspešni sportisti na primer, imaju dovoljnu dozu discipline, a ostali često ne mogu da odole iskušenju i distrakcijama.

De Bruyne, kao i mnogi bihejvioralni naučnici, stoga preporučuje da ojačamo kreiranje dobrih navika u svom privatnom životu ili u timovima i organizacijama, time što ćemo praktikovanje poželjnog ponašanja olakšati ili još bolje, učiniti jedino mogućim. Kao primer je naveo kako su on i njegova supruga postali vegetarijanci, kao i kako su počeli da redovno vežbaju iako su to mrzeli. De Bruyne je postao vegetarijanac tako što je pripremio unapred vegetarijanske recepte i kupili su samo namirnice koje su bile potrebne za te recepte, nisu imali mesa u kući a dobrom pripremom su olakšali sebi pripremanje vegetarijanskih jela. Nakon dve nedelje u toku kojih su otežali opciju da nastave da jedu meso a olakšali praktikovanje ishrane bez mesa, ova navika, potpomognuta osećajem postignuća ih je načinila vegetarijancima kojima više nije bilo teško da budu disciplinovani. Slično su uradili i za telesne vežbe: unajmili su privatnu trenericu koja je dolazila svako jutro u 8 i naučnik i njegova supruga nisu imali jednostavnu mogućnost da treniranje izbegnu. Vežbanje nije trajalo dugo ali je bilo kontinuirano i izgradili su tu naviku učinivši je skoro neizbežnom, jer se trenerica pojavljivala na njihovim vratima svakog jutra. Stvorite situacije u kojima je nemoguće pobeći od željenog ponašanja, poručio je Tom De Bruyne.

Zašto je promena navike tako teška?

Vi ste ono što stalno radite. Napad na vaše ponašanje je napad na vaš identitet, rekao je Tom De Bruyne i objasnio:
Ponašanje je pokrenuto kontekstom. Pokušajte da držite dijetu kada svi ostali u vašoj porodici jedu čips i piju vino ispred televizora, rekao je on naglasivši da je tako i u organizacijama.
Kultura nastaje iz navika, rekao je De Bruyne.
Kultura organizacije je zbir navika koje organizacija toleriše, podstiče ili obeshrabruje, objasnio je de Briyne, dajući primer kako je njegova kompanija kreirala kulturu povratne informacije, uključujući feedback u obavezan deo sastanaka, uz prateću psihološku sigurnost da se daje i prima povratna informacija.
Zašto ne bismo uveli navike za rešavanje problema? Navike da se slavi uspeh? Navike za davanje konstruktivnih povratnih informacija? Navike za eksperimentisanje i učenje? Navike da se brinete jedni o drugima?, upitao je De Bruyne.

 

 

vizual-sponzora

 

Autor
HR Lab
HR Lab novosti na email

Saznajte prvi najnovije informacije o regrutaciji, selekciji, brendiranju poslodavaca i najave događaja koje organizujemo za vas.

Slične vesti

NovostiKako pronaći idealne kandidate za vaš tim? – Branislava Subotin na Jesenjem Vivaldi Forumu

Između 20. i 22. septembra 2023. godine, održan je ovogodišnji Jesenji Vivaldi forum pod temom “See Opportunity in People” na Mokroj Gori. Ovaj događaj okupio je velika imena iz sveta ljudskih resursa, ali i sve one koji vode brigu o ljudima, bez obzira da li su to uspešni pojedinci iz korporativnog ili preduzetničkog sveta, kao […]

NovostiStručnjaci iz Produkt industrije o razvoju ljudi na Roadmaps konferenciji

Učenje i razvoj stručnjaka u oblasti razvoja proizvoda glavna su tema panel diskusije na ovogodišnjoj Roadmaps konferenciji. Na ovom panelu, istaknuti stručnjaci iz oblasti ljudskih resursa i razvoja proizvoda će razgovarati o procesu zapošljavanja, uvodjenju i rastu zaposlenih u produkt ulogama, definisanju razlika u iskustvu i mogućnostima za napredovanje u karijeri. Panelisti ovogodišnje konferencije su […]

NovostiImamo rezultate najvećeg istraživanja o benefitima zaposlenih

Da li želite da znate šta to radi zaposlene? Ovo može biti pitanje od milion dolara ili minsko polje za top i HR menadžere, ukoliko nemaju dobar uvid u postojeće stanje i ne vide trendove za naredni period. Zato su drugu godinu zaredom  Osiguranik, Rezilient, Tim centar i Infostud, sproveli veliko istraživanje na temu benefita i […]

NovostiProfesionalno oboljenje i povreda na radu

Profesionalno oboljenje se najčešće pominje zajedno sa povredom na radu, jer se u oba slučaja radi o poremećajima u zdravlju koji nastaju kao posledica okolnosti koje postoje na radnom mestu. Kada govorimo o razlikama, pored evidentnog, a to je da s jedne strane imamo povredu, a s druge oboljenje, razlika je u načinu nastanka. Identično […]