Pređi na glavni sadržaj

Šta poslodavac ima pravo da traži od zaposlenog prilikom otvaranja bolovanja?

20. januar 2023.
·6 minuta za čitanje

Pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad zbog bolesti (odnosno bolovanje, kako se to u svakodnevnom govoru obično kaže) jedno je od važnijih prava iz radnog odnosa. Poslodavac ima obavezu da plaća naknadu zarade zaposlenom prvih 30 dana kod tzv. običnog bolovanja kada postoji sprečenost za rad zbog bolesti ili povrede van rada.  Takođe, dužan je da plaća naknadu zarade sve vreme trajanja bolovanja zbog povrede na radu, i to 100% od plate.

Pošto je u finansijskoj obavezi prema zaposlenom koji privremeno nije u stanju da radi, može li od njega nešto da zahteva, odnosno ima li mehanizme kontrole na raspolaganju? Ovim tekstom pokušaćemo da odgovorimo na ova pitanja.

Šta ne sme da sadrži potvrda o bolovanju?

Zaposleni je dužan da, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja bolovanja, o tome dostavi poslodavcu potvrdu lekara koja sadrži i vreme očekivane sprečenosti za rad. Prema tome, prvo što poslodavac ima pravo da traži od zaposlenog, kada ovaj prijavi da je otvorio bolovanje, jeste potvrda o nastupanju privremene sprečenosti za rad. Potvrdu može da izda isključivo izabrani lekar, na odgovarajućem obrascu. Ono što potvrda mora da sadrži je sledeće: vreme nastupanja sprečenosti za rad, zakonski osnov bolovanja (da li je bolest, to jest povreda nastupila na radu ili van rada, da li je reč o negi deteta, trudničkom bolovanju itd) i očekivana dužina trajanja. Vrema kada je započelo bolovanje je nesporno obavezan element potvrde lekara, jer od tog datuma počinje pravo na isplatu naknade zarade.

Kada je reč o osnovu nastupanja bolovanja, misli se na jedan od 7 bzaonskih razoga, a ne na bolest kao osnovu. Naime, lekar ne sme da upiše, niti poslodavac to može da zahteva, podatak o bolesti zbog koje je nastala sprečenost za rad. U pitanju je strogo lična informacija na koju poslodavac nema pravo. I zaista, njemu je taj podatak irelevantan. Ono što je za njega važno jeste da zna zakonski razlog, a ne medicinski razlog bolovanja. Zakonski razlog je bitan jer npr kod povrede na radu isplata od prvog dana i sve vreme ide na teret poslodavca. Kod trudničkog bolovanja je 100% od osnovice. Kod naknade zbog nege deteta do 3 godine uopšte ne ide na teret poslodavca itd. S druge strane, nema nikakve potrebe da poslodavac zna zbog koj tačno bolesti je neko sprečen da radi. Takva informacija njemu nije ni od kakve koristi, a s druge strane vrlo je osteljiva za zaposlenog. Prema tome, ne treba zahtevati od zaposlenog podatak o bolesti jer se radi o strogo poverljivoj, ličnoj informaciji a koju poslodavac nema pravo, niti bi mu ista za bilo šta koristila. Zbog toga je i izmenjen nedavno obrazac koji izabrani lekr popunjava kada nastupi bolovanje i više nema rubriku da upiše nastalu bolest.
Najzad, za poslodavca je važan i podatak o potencijalnoj dužini sprečenosti za rad. Moguće je da lekar ne može da odredi tačnu dužinu trajanja budućeg bolovanja, i to najčešće i neće moći. Međutim, obavezan je da upiše svoju procenu koliko dugo bi sprečenost za rad mogla da traje, jer poslodavac treba da zna šta ga čeka u organizaciji posla. Nije ista situacija kada je u pitanju bolovanje od nekoliko dana, koje će manje više lako prevazići, ili od nekoliko meseci, kada će možda morati da nađe zamenu. Dakle, to je podatak koji poslodavca ima pravo da traži-procenu dužine trajanja bolovanja. Zaposleni nema osnova da tvrdi da je ovo informacija koja je poverljiva,jer se neće zalaziti u medicinska pitanja već isključivo u procenu koliko će neko stanje (koje se ne opisuje medicinski) možda da traje.
U slučaju teže bolesti, umesto zaposlenog, potvrdu poslodavcu dostavljaju članovi uže porodice ili druga lica sa kojima živi u porodičnom domaćinstvu. Ovde je na neobičan način praktično član domaćinstva zaposlenog obavezan na određeno činjenje. S druge strane, odredba je žiotna jer često zaposleni nije u mogućnost i sam da preda lekarsku potvrdu poslodavcu.
Ako pak zaposleni živi sam, potvrdu je dužan da dostavi u roku od tri dana od dana prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu.

Dve vrste problema kod otvaranja bolovanja

Kada je reč o nezakonitostima vezanim za ostvarivanje prava na naknadu zarade za vreme privremen sprečenosti za rad, s jedne strane predstavnici sindikata ističu da zloupotrebe prava na bolovanje uglavnom nema sa strane zaposlenih, već da poslodavci vrše pritisak na radnike da dolaze na posao čak i u stanju bolesti. S druge strane, niko ne može osporiti da se bolovanja često otvaraju baš u vreme kada u poljoprivrednim krajevima na njivama ima najviše sezonskog posla, ali i u gradskim sredinama, kada zaposleni koristeći znanja i veštine koje poseduju nastoje da zarade i van radnog mesta. Podaci čak pokazuju da u nekim fabrikama tokom sezonskih radova ostane samo 30 odsto radnika. Prema tome, istina je negde na sredini, kao i uvek.

Zakonski okvir za rešenje problema postoji, ali je neophodno da u našoj zemlji zažive institucije koje će na pravi način raditi svoj posao, kako bi primena zakona bila dosledna. Samo bezsulovna primena propisa može da uredi stvari na pravi način. S jedne strane zaposleni u svakom trenutku može da se obrati Inspekciji za rad ako mu poslodavac negira pravo da u slučaju bolesti odsustvuje sa rada uz naknadu zarade. I kada je reč o drugoj strani medalje, odnosno o situacijama kada postoji sumnja na zloupotrebu prava na bolovanje od strane radnika, postoji pravno regulisan način za proveru takvog bolovanja. Manjkavost u funkcionisanju sistema je ta da stručno-medicinski organi propuštaju da dosledno i bez kompromisa primenjuju medicinske standarde u ocenjivanju bolovanja. S jedne strane neprivatljivo je da se bez ikakve valjane medicinske dokumentacije otvara bolovanje. S druge strane, dešava se i da poslodavci imaju uticaj na rad nekih institucija koje bi trebalo da štite radnike, kao što je slučaj sa Inspekcijom za rad. Kada bi lekari otvarali bolovanje samo kada zaista postoji razlog za to, a Inspekcija za rad beskompromisno sprovodila zakon u kontroli ponašanja svih poslodavaca, imali bismo čistiju i pošteniju situaciju na tržištu rada.

Sankcije za zloupotrebu prava

Pravni osnov za postupak provere bolovanja zaposlenog poslodavcu daju Zakon o radu i Zakon o zdravstvenom osiguranju, sistemski zakoni iz dve oblasti prava koje zaposlenom garantuju pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad zbog bolesti (radno pravo i pravo iz socijalnog osiguranja). Provera bolovanja se, dakle razlikuje u zavisnosti od razloga bolovanja. Zakon o radu odredio je ovu mogućnost za poslodavca jer može da podnese zahtev nadležnom zdravstvenom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog, ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada.
Zakon o radu utvrdio je strogu sankciju za slučaj da se dokaže da zaposleni nije postupao zakonito u pogledu ostvarivanja prava na naknadu zarade za vreme sprečenosti za rad usled bolesti pošto poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu na sledeća dva načina: ako ne dostavi potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad u smislu zakona i ako zloupotrebi pravo na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad. Izostajanje obaveštavanja o nastupanju bolovanj alako se dokazuje. Kada je pak reč o zloupotrebi prava na bolovanje, sta se može dokazati samo u zakonskoj proceduri, os kjoih postoje dve-jedna omogućena Zakoanom o radu, i druga uređena Zakonom o zdravstvenom osigranju.

Provera bolovanja po osnovu Zakona o radu

Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada u navedenom smislu, može da podnese zahtev nadležnom zdravstvenom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog, u skladu sa zakonom. Šta ovo konkretno znači?
Poslodavac može zaposlenog da uputi na odgovarajuću analizu u ovlašćenu zdravstvenu ustanovu koju sam odredi, o svom trošku, radi utvrđivanja okolnosti zloupotrebe prava na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad. Zakon nije precizirao koja je to ovlašćena zdravstvena ustanova, ali imajući u vidu da Zakon o zdravstvenoj zaštiti određuje između ostalog da Zavod za medicinu rada vrši ocenu radne sposobnosti, nesumnjivo se ova ustanova može smatrati nadležnom da proceni privremenu sprečenost za rad zbog bolesti, a po zahtevu poslodavca. To međutim ne isključuje mogućnost angažovanja i druge ovlašćene zdravstvene ustanove, ali u svakom slučaju se radi o proveri bolovanja koja pada na teret poslodavca. Odbijanje zaposlenog da se odazove na poziv poslodavca da izvrši analizu smatra se nepoštovanjem radne discipline, zbog čega može da usledi otkaz ugovora o radu. Prema tome, ukoliko poslodavac sumnja da je radnik uzeo neopravdano bolovanje, podnosi zahtev lekarskoj ustanovi, koja obavlja superveštačenje zaposlenog, ali to čini na sopstveni trošak. Ukoliko se u tom postupku utvrdi da je bolovanje neopravdano, mogu se preduzeti zakonske mere prema zaposlenom koje idu i do otkaza ugovora o radu, kao što smo konstatovali u prethodnom delu teksta.

Mere iz Zakona o zdravstvenom osiguranju o proveri ocena stručno-medicinskih organa nižeg stepena ocenama organa višeg stepena, posebna su tema, koja će bit obrađena u narednom tekstu.

 

HR Lab novosti na email

Saznajte prvi najnovije informacije o regrutaciji, selekciji, brendiranju poslodavaca i najave događaja koje organizujemo za vas.

Slične vesti

NovostiPROGRAM REŠAVANJA VIŠKA ZAPOSLENIH 

U prethodnom tekstu smo opisali situacije u kojima nastupa višak zaposlenih kod poslodavca. Podsećamo da smo takođe definisali kada postoji obaveza donošenja programa rešavanja viška zaposlenih. Obaveza donošenja programa postoji u sledećim slučajevima:  Poslodavac koji ima više od 20, a manje od 100 zaposlenih, a prestaje potreba za radom 10 zaposlenih;  Poslodavac koji ima najmanje […]

Novosti„Prekvalifikovani ste za ovaj posao?“ – Kako to da razumemo? 

Ako je neko prekvalifikovan za radno mesto trebalo bi da pretpostavimo da će se brže uklopiti,  dati doprinos, doneti dodatnu vrednost, zar ne? Ako se za posao magacinskog radnika prijavi neko ko je u prethodnoj kompaniji bio šef smene u magacinu ili tim lider, takva osoba bi mogla da bude višestruko korisna i kolegama i […]

NovostiRegionalni sajam poslova po 15. put – dobra prilika za pronalaženje željenog posla 

Nakon prošlogodišnjeg Regionalnog sajma poslova, sa zadovoljstvom najavljujemo održavanje 15. po redu događaja, koji je najveći u regionu u vezi sa zapošljavanjem. Ovaj događaj se organizuje u saradnji sa vodećim sajtovima za zapošljavanje iz regiona, a našu zemlju predstavlja Poslovi Infostud, dok će ostale države predstavljati: MojPosao.ba – Bosna i Hercegovina, Vrabotuvanje – Severna Makedonija, […]

NovostiEfekat previše talenata: još jedna lekcija koju biznis može naučiti od vrhunskog sporta 

Miami Heat je već imao svoju veliku zvezdu Dvejna Vejda kada je ovaj tim 2010. godine uspeo da dobije još dve super zvezde – LeBrona Džejmsa i Krisa Boša.   Ali, započela sam temu od sredine. Hajde da krenemo od poslovne dileme, pa ćemo se vratiti na to šta biznis može da nauči od sporta.   Imati […]