Pređi na glavni sadržaj

U kojim slučajevima zaposleni prima naknadu zarade

29. maj 2023.
·5 minuta za čitanje

Pravo na naknadu zarade regulisano je članovima 114-117. Zakona o radu.

Zakon o radu određuje da naknada zarade pripada zaposlenom u sledećim slučajevima:

1) Odsustvo sa rada na dan praznika koji je neradni dan
2) Godišnji odmor
3) Plaćeno odsustvo
4) Vojna vežba i odazivanje na poziv drugog državnog organa
5) Bolovanje
6) Prekid rada, odnosno smanjenje obima rada kod poslodavca, bez krivice zaposlenog
7) Prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu

Ovim tekstom ćemo opisati svih 7 navedenih vrsta odsustva sa posla tokom kojeg zaposlenom pripada naknada zarade iz sredstava poslodavca.

Odsustvo sa rada na dan državnog i verskog praznika

Za dan odsustva sa posla zbog praznika plaća se naknada zarade. Zakon o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji definiše za koje se praznike ne radi. Navedeni propis određuje da se neradno praznuju:
Sretenje – Dan državnosti Srbije - 15. i 16. februara;
Nova godina - 1. i 2. januara;
Praznik rada - 1. i 2. maja;
Dan primirja u Prvom svetskom ratu - 11. novembra;
Prvi dan (pravoslavnog) Božića - 7. januara;
Vaskršnji praznici po julijanskom kalendaru (pravoslavni Vaskrs) – počev od Velikog petka zaključno sa Vaskršnjim ponedeljkom.

Citirani zakon određuje da u vreme navedenih 6 praznika ne rade državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga. Pravo na odsustvo za ove praznike imaju svi zaposleni bez obzira na veroispovest, iako su Božić i Vaskrs po julijanskom kalendaru verski praznici samo određenih pravoslavnih crkava.
Dužnost da rade na dan praznika imaju zaposleni kod državnih organa, privrednih društava i preduzeća čije delatnosti ili usluge moraju funkcionisati neprekidno. Privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga čija priroda, odnosno tehnologija procesa rada zahteva neprekidan rad, mogu da rade i u dane praznika koji se praznuju neradno. Podsećamo – ko radi na dan praznika koji je neradn ima pravo na uvećanje zarade za taj dan od najmanje 110% osnovice.

Pored toga što je za gore pomenute praznike odredio da se praznuju neradno, Zakon o državnim i verskim praznicima u članu 4. propisuje i da zaposleni, shodno svojoj veroispovesti, imaju pravo da ne rade u dane sledećih verskih praznika:

1) pravoslavci – na prvi dan krsne slave;
2) katolici i pripadnici drugih hrišćanskih verskih zajednica – na prvi dan Božića i u dane Uskršnjih praznika počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Uskrsa, prema njihovom kalendaru;
3) pripadnici islamske zajednice – na prvi dan Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurbanskog bajrama;
4) pripadnici jevrejske zajednice – na prvi dan Jom Kipura

Tokom odsustva u svim ovde opisanim slučajevima plaća se naknada pune zarade.

Godišnji odmor

Po Zakonu o radu, u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.
Tokom odsustva sa godišnjeg odmora zaposlenom pripada naknada pune zarade.

Plaćeno odsustvo

Poslodavac će svoju obavezu da zaposlenima obezbedi plaćeno odsustvo shodno Zakonu o radu ispuniti ako osigura naknadu pune zarade prilikom odsustva sa rada na sledeći način:
-za sklapanje braka: između 1 i 5 radnih dana (odluku o tačnom broju dana u okviru navedenog raspona donosi poslodavac)
-zaposlenom muškarcu za rođenje deteta između 1 i 5 radnih dana (zaposlena žena je na porodiljskom odsustvu, pa nema svrhe ovakvo pravo za nju)
-za slučaj teže bolesti bračnog druga, deteta, brata, sestre, roditela, usvojioca, usvojenika i staratelja između 1 i 5 radnih dana
-za slučaj smrti bračnog druga, deteta, brata, sestre, roditela, usvojioca, usvojenika i staratelja najmanje 5 radnih dana
-za svaki slučaj dobrovoljnog davanja krvi – dan davanja krvi i naredni dan

Obezbeđivanjem navedenih slučajeva plaćenog odsustva poštuje se zakonski minimum. Osim navedenog, poslodavci u praksi obezbeđuju plaćeno odsustvo i u drugim situacijama, shodno pravilu da se aktima poslodavca može obezbediti veći obim i širi krug prava od prava utvrđenih zakonom. Takvi su slučajevi: sklapanje braka deteta, porođaj člana uže porodice, usvajanja deteta, selidba itd.
Kod plaćeng odsustva naknada zarade je u visini od 100% od zarade.

Odazivanje na poziv državnog organa

Poslodavac je dužan da zaposlenog pusti na odsustvo sa rada prilikom odlaska na vojnu vežbu i kod odazivanja na poziv drugog državnog organa. Plaća se puna naknada zarade. Poslodavac ima pravo na refundiranje isplaćene naknade zarade u slučaju odsustvovanja zaposlenog sa rada zbog vojne vežbe ili odazivanja na poziv državnog organa, od organa na čiji se poziv zaposleni odazvao, ako zakonom nije drukčije određen

Bolovanje

Tokom privremene sprečenosti za rad zbog bolesti ili povrede na radu, naknada zarade se sve vreme plaća iz sredstava poslodavca.

Ukoliko je privremena sprečenost za rad prouzrokovana bolešću ili povredom van rada, zaposleni za prvih 30 dana odsustva sa rada ima pravo na naknadu zarade na teret sredstava poslodavca. Bolovanje se plaća prvih 30 dana na teret poslodavca i kod sledećih razloga sprečenosti za rad: trudničko bolovanje, kod propisane mere obavezne izolacije, i kada je zaposleni određen za pratioca bolesnog osiguranog lica upućenog na lečenje ili lekarski pregled u drugo mesto, odnosno dok boravi kao pratilac u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi.

Kod privremene sprečenosti za rad zbog nege člana porodice, prvih 30 dana bolovanje plaća poslodavac. Izuzetak u pogledu isplatioca-bolovanje zbog nege deteta do tri godine starosti – od prvog dana plaća RFZO.

Prekid rada i smanjenja obima posla bez krivice zaposlenog

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ne može biti manja od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom, za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog, najduže 45 radnih dana u kalendarskoj godini. Dakle, kod poremećaja u radu poslodavca koji iziskuje prekid rada ili znatno smanjeni obim posla, zaposleni koji se upućuje na “prinudni odmor” ima pravo na naknadu zarade iz sredstava poslodavca, i to najmanje 60% svoje zarade iz prethodnih godinu dana.
Izuzetno, u slučaju prekida rada, odnosno smanjenja obima rada koje zahteva duže odsustvo, poslodavac može, uz prethodnu saglasnost ministra, uputiti zaposlenog na odsustvo duže od 45 radnih dana, uz gore opisanu naknadu zarade.

Prekid rada na osnovu naredbe nadležnog organa

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu za vreme prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu, koja je uslov daljeg obavljanja rada bez ugrožavanja života i zdravlja zaposlenih i drugih lica, i u drugim slučajevima, u skladu sa zakonom.
Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi slučajevi u kojima zaposleni ima pravo na naknadu zarade.

U narednom tekstu detaljnije ćemo se baviti visinom i načinom obračuna naknade zarade koja se obezbeđuje iz sredstava poslodavca, a na koju zaposleni ima pravo.

 

HR Lab novosti na email

Saznajte prvi najnovije informacije o regrutaciji, selekciji, brendiranju poslodavaca i najave događaja koje organizujemo za vas.

Slične vesti

NovostiKako pronaći idealne kandidate za vaš tim? – Branislava Subotin na Jesenjem Vivaldi Forumu

Između 20. i 22. septembra 2023. godine, održan je ovogodišnji Jesenji Vivaldi forum pod temom “See Opportunity in People” na Mokroj Gori. Ovaj događaj okupio je velika imena iz sveta ljudskih resursa, ali i sve one koji vode brigu o ljudima, bez obzira da li su to uspešni pojedinci iz korporativnog ili preduzetničkog sveta, kao […]

NovostiStručnjaci iz Produkt industrije o razvoju ljudi na Roadmaps konferenciji

Učenje i razvoj stručnjaka u oblasti razvoja proizvoda glavna su tema panel diskusije na ovogodišnjoj Roadmaps konferenciji. Na ovom panelu, istaknuti stručnjaci iz oblasti ljudskih resursa i razvoja proizvoda će razgovarati o procesu zapošljavanja, uvodjenju i rastu zaposlenih u produkt ulogama, definisanju razlika u iskustvu i mogućnostima za napredovanje u karijeri. Panelisti ovogodišnje konferencije su […]

NovostiImamo rezultate najvećeg istraživanja o benefitima zaposlenih

Da li želite da znate šta to radi zaposlene? Ovo može biti pitanje od milion dolara ili minsko polje za top i HR menadžere, ukoliko nemaju dobar uvid u postojeće stanje i ne vide trendove za naredni period. Zato su drugu godinu zaredom  Osiguranik, Rezilient, Tim centar i Infostud, sproveli veliko istraživanje na temu benefita i […]

NovostiProfesionalno oboljenje i povreda na radu

Profesionalno oboljenje se najčešće pominje zajedno sa povredom na radu, jer se u oba slučaja radi o poremećajima u zdravlju koji nastaju kao posledica okolnosti koje postoje na radnom mestu. Kada govorimo o razlikama, pored evidentnog, a to je da s jedne strane imamo povredu, a s druge oboljenje, razlika je u načinu nastanka. Identično […]