Pređi na glavni sadržaj

Agilno liderstvo kao odgovor na promene

Osnivač firme „Coaching Expert Team“
25. septembar 2020.
·2 minuta za čitanje

Okruženje u kojem živimo nikada nije bilo turbulentnije. Nepredvidivo biznis okruženje i neizvesnost nam postaju svakodnevnica. U centru svega su naravno ljudi, kao nosioci promena.

Svako od nas doživljava promene na različite načine. Dok ih neki jednostavno „prigrle“ shvatajući neminovnost istih, postoje ljudi koji ih doživljavaju potpuno drugačije. Anksioznost, neodlučnost, gubitak motivacije, stres su samo neki od pokazatelja otpora promenama. Situacija može biti još kompleksnija u radu sa timovima. Standardne menadžerske veštine retko mogu da odgovore na nove, kompleksne potrebe. Potrebna nam je nova vrsta liderstva.

Ako se vratimo tvrdnji u samom naslovu, potrebno je prvo razumeti razliku između agilnog i tradicionalnog liderstva. Postoji niz pokazatelja i indikatora koji se stil liderstva koristi u nekoj kompaniji. Neki od njih su:

  • Tradicionalni lider donosi sjajne odluke, a agilni pomaže timu da donese sjajne odluke
  • Tradicionalni lider se fokusira na svoj razvoj, a agilni na razvoj svog tima
  • Tradicionalni lider okrivljuje za grešku člana svog tima, dok agilni ohrabruje svoje članove tima da uče iz neizbežnih grešaka.

Ove razlike su veoma bitne za razumevanje filozofije agilnog liderstva i detaljno ih obrađujemo na našem  treningu. Agilno liderstvo je izgrađeno na skupu vrednosti i principa. Jedan od tih agilnih liderskih principa ukazuje da treba što hitnije reagovati na promenu, a ne samo se slepo držati plana. „Vodi prvo sebe“ je možda i najvažniji agilni liderski princip, jer se fokusira na unutrašnju motivaciju lidera, i pomaže mu da bolje razume okruženje u kome on funkcioniše.

Kakve veze ima neuronauka sa liderstvom?

Kako je u agilnom liderstvu fokus na ljudima i njihovim interakcijama, potrebno ih je što bolje razumeti. Neuronauka nam pomaže da upoznamo sebe i članove svog tima na jedan potpuno drugačiji način. Program NeuroColor je zasnovan na neuronauci i prikazuje tipove ličnosti metaforički kroz 4 boje (plava, žuta, crvena i zelena). Zapravo je baziran na 4 različita sistema u mozgu, što je predstavljeno kompleksnom mrežom korelacija i interakcija među hormonima.

Serotonin najviše cirkuliše u mozgu dominantno „plavih“ tipova ličnosti, kojima su u fokusu procesi i stabilnost. To su osobe koje su oprezne, odmerene, konkretne i strukturirane.

Dopamin je zaslužan za to što dominantno „žuti“ tipovi ličnosti imaju fokus na budućnost i prilike. Takođe, dominantno žute osobe su veoma znatiželjne i energične.

Dominantno „crveni“ tip ličnosti je fokusiran na rezultat i sisteme. Njegov hormonski ekvivalent je testosteron. Dominantno crveni su direktni u komunikaciji, uporni i sistemski orijentisani.

Ponašanje dominantno „zelenog“ tipa ličnosti je uslovljeno hormonom estrogen. Njemu su u fokusu ljudi i njihove interakcije. Njima je jako bitan sadržaj, veoma su empatični i vole da uključuju i ostale članove tima u svoje aktivnosti.

Kombinacija ove četiri boje daje specifičnu nijansu svakom članu tima i predstavlja njegov jedinstveni Neuro ID (kao otisak prsta).

Poštujući agilni liderski princip „Vodi prvo sebe“, NeuroColor pomaže lideru da razume sebe, svoje ponašanje i svoju percepciju okruženja. Zatim, mnogo bolje će razumeti i ostale članove tima, šta ih motiviše i koji su njihovi urođeni okviri ponašanja.  Koristeći ova saznanja, agilni lider pronalazi „najbrže“ i „najefikasnije“ kanale komunikacije kako bi informaciju na pravi način iskomunicirao svom članu tima. NeuroColor pomaže liderima da sagledaju svet iz cipela svojih članova tima, probaju da predvide reakcije i budu proaktivni dok vode svoj tim.

U kombinaciji sa neuronaukom, agilni liderski alati poput check-in, leadership alliance, high and low dreams, reflection ili PLN dobijaju jednu novu dimenziju poimanja agilnog liderstva , na kome je zasnovan program „Leadership in Colors”. Neuronauka nam tako pomaže da unapredimo kvalitet komunikacije u okviru tima, lakše ostvarimo zacrtane ciljeve i tako posredno utičemo i na poslovanje cele organizacije.

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Koliko dugo može da traje rad na određeno vreme kod novoosnovanog poslodavacaNovostiKoliko dugo može da traje rad na određeno vreme kod novoosnovanog poslodavaca

Ugovor o radu, kojim poslodavac i zaposleni zasnivaju radni odnos, može da se zaključi na neodređeno ili određeno vreme. Zakon o radu određuje da poslodavac ne može da angažuje radnika po ugovoru o radu duže od dve godine, osim u zakonom predviđenim izuzecima. Jedan od izuzetaka jeste i ugovor kod novoosnovanog poslodavca, što je tema […]

Stigli su rezultati četvrtog istraživanja “Šta to radi zaposlene”NovostiStigli su rezultati četvrtog istraživanja “Šta to radi zaposlene”

I ove, 2025. godine, četvrti put zaredom, Osiguranik, Tim Centar, Rezilient i Infostud, sproveli su najveće istraživanje benefita i wellbeing podrške zaposlenih u Srbiji: “Šta to radi zaposlene”. U istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3111 zaposlenih, što ga čini najobimnijim do sada. Oba uzorka su usklađena sa zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, […]

Mentalno zdravlje zaposlenih: od svesti do odgovornostiNovostiMentalno zdravlje zaposlenih: od svesti do odgovornosti

Savremeni radni dan često podseća na lavirint u kojem je teško zadržati koncentraciju. Mejlovi, poruke, sastanci i rokovi odvijaju se paralelno i stvaraju iluziju da je multitasking znak snalažljivosti. U praksi, međutim, rezultat je drugačiji. Pažnja je rasuta, iscrpljenost jača, a pad produktivnosti sve primetniji. Upravo zato je Svetski dan mentalnog zdravlja dobra prilika da […]

Osnovni elementi ugovora o raduNovostiOsnovni elementi ugovora o radu

Ugovor o radu je akt kojim se zasniva radni odnos između poslodavca i zaposlenog. Reč je o sporazumu između zaposlenog i poslodavca koji se smatra zaključenim kada ga potpišu obe ugovorne strane, a kojim se saglašavaju o zasnivanju radnog odnosa, te o osnovnim pravima i obavezama i poslodavca i zaposlenog.   Kako bi ugovor o radu […]