Pređi na glavni sadržaj

Da li je psihološka bezbednost ključni element poželjnosti poslodavca?

26. septembar 2023.
·3 minuta za čitanje

Psihološka bezbednost zaposlenih postala je jedan od glavnih faktora diferencijacije među poslodavcima, i kao faktor koji utiče na izgradnju jakog brenda poslodavca.

Šta je psihološka bezbednost?

Psihološka bezbednost znači da se zaposleni osećaju slobodno da izraze svoje misli, ideje, i brige bez straha od negativnih posledica. Ovo obuhvata osećaj prihvaćenosti, podrške, i nediskriminacije u okviru organizacije.

Kako psihološka bezbednost zaposlenih utiče na brend poslodavca?

Privlačenje talenata: Organizacije koje aktivno promovišu psihološku bezbednost privlače talente. Kandidati često istražuju reputaciju kompanije pre nego što se prijave za posao. Pozitivna reputacija kao poslodavca koji brine o psihološkoj dobrobiti zaposlenih privući će kvalifikovane i motivisane kandidate.

Zadržavanje talenata: Psihološka bezbednost igra ključnu ulogu u zadržavanju zaposlenih. Kada se zaposleni osećaju prihvaćeno i cenjeno, manje su šanse da će napustiti organizaciju. Ovo smanjuje troškove fluktuacije radne snage i održava kontinuitet u timovima.

Reputacija u široj javnosti: Informacije o radnoj atmosferi i psihološkoj bezbednosti zaposlenih brzo se šire putem društvenih mreža i recenzija na sajtovima za ocenjivanje poslodavaca. Negativna reputacija u vezi sa psihološkom bezbednošću može naškoditi brendu kompanije i njenom ugledu u široj javnosti.

Kako da prepoznamo da smo izgradili reputaciju psihiloški bezbedne kompanije?

Izgradnja reputacije psihološki bezbedne kompanije zahteva kontinuirane napore i pažljivo upravljanje. Evo nekoliko znakova koji ukazuju da ste možda uspešno izgradili takvu reputaciju:
Pozitivna povratna informacija od zaposlenih: Ako zaposleni redovno izražavaju zadovoljstvo i osećaj sigurnosti u vašoj kompaniji, to je dobar znak. Ovo uključuje i povratne informacije o upravljanju stresom, podršci za mentalno zdravlje i radnom okruženju.
Niska stopa odlazaka zaposlenih: Ako se zaposleni retko ili nikada ne odlučuju za napuštanje kompanije, to može ukazivati na visok nivo zadovoljstva i osećaja sigurnosti.
Pozitivna reputacija među potencijalnim zaposlenima: Ako privlačite visokokvalifikovane kandidate i imate veliki broj prijava za otvorena radna mesta, to može biti znak da vaša kompanija ima dobru reputaciju kao psihološki bezbedno mesto za rad.
Visoka stopa zadovoljstva klijenata ili korisnika: Ako vaši klijenti ili korisnici izražavaju visok nivo zadovoljstva uslugama ili proizvodima koje pružate, to može ukazivati na dobar sistem podrške i usluga korisnicima unutar kompanije.
Otvoren dijalog o psihološkoj bezbednosti: Ako se otvoreno razgovara o temama vezanim za mentalno zdravlje i emocionalnu sigurnost, to ukazuje na transparentnost i podršku unutar kompanije.
Smanjenje stresa i anksioznosti na radnom mestu: Ako je stopa stresa i anksioznosti među zaposlenima smanjena, to može biti znak da kompanija radi na stvaranju okoline u kojoj se ljudi osećaju sigurno i podržano.
Dugoročni rezultati: Izgradnja reputacije psihološki bezbedne kompanije obično zahteva vreme. Ako godinama održavate visok nivo zadovoljstva i podrške zaposlenih, to je dobar znak da ste postigli dugoročni uspeh u ovom području.

Čija je odgovornost za izgradnju psihološke bezbednosti?

Lideri koji pozitivno utiču na izgradnju psihološke bezbednosti stvaraju okolinu u kojoj zaposleni osećaju sigurno, podržano i motivisano. Evo tri znaka koji ukazuju na to da lideri pozitivno utiču na psihološku bezbednost u organizaciji:

Aktivno promovišu pravo na slobodu mišljenja: Lideri koji podstiču otvoren dijalog i komunikaciju sa svojim zaposlenima stvaraju atmosferu u kojoj se svi osećaju slobodno izražavati svoje mišljenje, ideje i zabrinutosti. Oni slušaju aktivno, postavljaju pitanja i traže povratne informacije kako bi bolje razumeli potrebe i perspektive svojih zaposlenih. Ovakav pristup pomaže u izgradnji poverenja i osećaja psihološke sigurnosti.

Prema istraživanju koje smo sproveli u toku 2023. godine, 28% ispitanika koji rade u IT industriji, su spremni da dugoročno grade svoju karijeru kod poslodavca čiji lideri pružaju slobodu mišljenja.

Pokazuju empatiju i podršku: Lideri koji pokazuju empatiju prema svojim zaposlenima i pružaju podršku njihovom emocionalnom blagostanju stvaraju okruženje u kojem se zaposleni osećaju vrednovano. Oni razumeju izazove sa kojima se zaposleni suočavaju i pružaju podršku kako bi im pomogli da se nose sa stresom i pritiskom na poslu. Ovo doprinosi osećaju pripadnosti i podrške u organizaciji.

Promoviše različitost i podstiču inkluziju: Lideri koji aktivno promovišu različitost i kreiraju inkluzivne timove u kojima se različite perspektive cene i poštuju. Oni se trude da osiguraju da svi zaposleni imaju jednake prilike za razvoj i napredak u organizaciji. Ovakav pristup pomaže u izgradnji kulture u kojoj se svako oseća prihvaćeno i uvaženo, što pozitivno utiče na psihološku bezbednost.
Lideri igraju ključnu ulogu u stvaranju okoline u kojoj se zaposleni osećaju psihološki sigurno. Sloboda mišljenja, empatija, promocija različitosti i podsticanje inkluzije su znaci da lideri pozitivno utiču na izgradnju psihološke bezbednosti u organizaciji. Ovo može dovesti do veće motivacije, boljih performansi i većeg angažovanja zaposlenih.

Da li i vi koristite ovu snagu u promociji brenda poslodavca?

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Povratna informacija kandidatima: osnova profesionalnog employer brandingaEmployer BrandingPovratna informacija kandidatima: osnova profesionalnog employer brandinga

Proces selekcije je sve zahtevniji, broj prijava raste, tok selekcije je kompleksniji, a HR timovi pod stalnim pritiskom brzine i tačnosti. U takvom ritmu, često se desi da komunikacija prema kandidatima ostane u drugom planu. Upravo tu se pravi razlika između operativno odrađenog procesa i strateški vođenog employer brandinga. 77% kandidata u Srbiji nikada ne […]

Ne žele svi da napreduju. Pa šta ondaEmployer BrandingNe žele svi da napreduju. Pa šta onda

U HR zajednici smo, prirodno, fokusirani na razvoj u svakom smislu. Kreiramo razvojne i karijerne planove, pravimo planove nasleđivanja za ključne pozicije, biramo potencijale za buduće menadžerske role. Razvoj predstavlja vrednost po sebi.  I onda sretnemo zaposlenog koji je zadovoljan tu gde jeste i ne želi da napreduje. Sreća je ako zaposleni to otvoreno i […]

Zašto je bitno da HR zna šta je „slow work“Employer BrandingZašto je bitno da HR zna šta je „slow work“

Do skoro su, u poslu, pokazatelji vrednosti bili užurbanost, preopterećnost, trčanje, jurcanje, stalno telefoniranje, „multitasking“. Smatralo se da su popunjeni kalendari i žongliranje velikim brojem obaveza simboli nečije produktivnosti i „važnosti“ za kompaniju. Ovaj koncept nazivaju čak i „presenteeism“- praksa da se bude fizički prisutan i vidljiv nevezano za realne rezultate i datu vrednost. Ovi […]

Šta employer branding zaista jeste (ili bi trebalo da  bude)Employer BrandingŠta employer branding zaista jeste (ili bi trebalo da bude)

Employer branding poslednjih godina doživljava veliku ekspanziju. Sve više kompanija ulaže trud da predstavi svoju kulturu, timove i vrednosti – što je sjajno. Ali u toj bujici sadržaja i ideja, sve češće se pitam: da li ponekad zaboravimo zašto smo uopšte počeli da se bavimo employer brandingom? Ne tvrdim da imam sve odgovore. Radeći na […]