Pređi na glavni sadržaj

Plaćate li previše za nekorisne benefite

HR konsultantkinja i karijerna savetnica
27. avgust 2025.
·3 minuta za čitanje

Opšte je poznato da zaposleni uvek žele više, i da je za svaku ideju koju HR ima potrebno izdvojiti budžet. Ali, da li je to zaista i tako? Šta ako menadžment misli da je u pogledu plata i benefita dao i preko svake mere, a zaposleni su još uvek nezadovoljni? Ko je tu u pravu? 

Poslodavac vs zaposleni je u startu pogrešno postavljena premisa. I zaposleni i poslodavac žele isto – profitabilno i zdravo radno okruženje. I naravno, moguće ga je i postići. Ipak, to se često ne desi jer obe strane veruju da čine ustupke – poslodavac daje više nego što želi, a zaposleni nikad nije zadovoljan. Odgovor nije u tome ko je u pravu, već u podacima. 

Da, podacima. Podacima o samim benefitima, korišćenju, trošku, kao i povratu te investicije.  

Poslodavci vrlo često biraju da ulažu u svoje zaposlene. Ali, ulaganje samo po sebi ne znači da će zaposleni biti zaista i zadovoljni. Zaposleni može, i praksa je pokazala i hoće, izabrati pogrešno. Značajan deo budžeta može otići na ulaganja u benefite koji su, prosto rečeno, nekorisni. 

Bez obzira na to u šta se ulaže – privatno zdravstveno, rad od kuće, edukacije, voće u kancelariji – investicija može biti “propala”. Kako da ovo izbegnete?  

Analizirajte vaše trenutne benefite 

Možda vaša kompanija ima dva-tri dodatna benefita, a možda ih ima trideset. Za svaki od njih sprovedite posebnu, odvojenu analizu. Vreme je za stari dobri Excel sheet. Pobrinite se da sakupite sledeće informacije: 

  • Vrsta benefita 
  • Pružalac usluge, ukoliko postoji 
  • Datum uvođenja benefita
  • Istorijski podaci o korišćenju i demografiji zaposlenih 

Ovo poslednje je kompleksnije, ali ipak se može postići – da li više mlađih ili starijih kolega koristi određeni benefit, kolega koji imaju decu, rade u određenom sektoru i slično.  

Čak i samo ovaj korak vam može doneti značajne uvide i možete shvatiti koji benefiti su uzaludno traćenje resursa. 

Sprovedite anketu među zaposlenima 

Najbolji način da dobijete najkvalitetnije moguće podatke jeste da spojite crno-belu analizu brojeva sa utiskom vaših zaposlenih. Možda neki benefit koristi mali broj ljudi, ali im je izuzetno značajan. Možda nešto što dosta ljudi koristi zapravo ne pravi veliku razliku (hint: voće na poslu bi moglo biti takva vrsta benefita). U prvoj situaciji možete pronaći ekonomičnije rešenje, a u drugoj preusmeriti resurse u nešto korisnije (recimo bolji aparat za kafu). Ne zaboravite da pitate zaposlene ne samo šta bi izbacili već i šta bi uveli, šta je ono što iskreno veruju da bi napravilo razliku.  

Jedan od primera jesu časovi jezika. Skoro svaka firma ih plaća a zaposlenima su često ne samo dodatna obaveza već im ni ne daju rezultate. Da li to znači da treba izbaciti časove kao takve? Ne nužno, ali im možda treba promeniti oblik. Mnoge moderne škole jezika su odavno prevazišle standardne tipove učenja i imaju mnogo fleksibilnije ponude, koje zasigurno daju bolje rezultate, a mogu biti i dosta povoljnije od uobičajenih časova.  

Analizirajte tržište, konkurenciju i sve pristigle ponude 

Kada imate informacije iz prve ruke nakon prva dva koraka, vreme je da se okrenete eksterno. Za početak, proverite usklađenost onoga što imate pred sobom i onoga što rade vaši glavni konkurenti. Da li bi značajna izmena paketa benefita dovela do toga da zaposleni masovno odu? Da li možete da privučete top talente na tržištu ako dodate određeni benefit? 

Takođe, ovo je deo gde se bavite podrobnije analizom troškova. Da li neki od benefita koji biste želeli da zadržite možete platiti manje ili pak drugačije? Iako ovo nije uobičajeni zadatak HR-a ovo je jako značajan deo HR funkcije. Da, HR uglavnom troši novac. Ali može da ga troši mnogo pametnije.  

Uvedite novi sistem benefita  

Nakon što ste uzeli u obzir sve ključne faktore i zainteresovane strane, vreme je da osmislite i predstavite novi paket benefita zaposlenima. Potrudite se da podelite sa njima informacije koje su dovele do toga da promenite odluke, podatke koji su vam sami dali, kao i njihovu vitalnu ulogu u ovoj promeni. Kada se podvuče crta vaš trošak će možda ostati isti, ali će zadovoljstvo zaposlenih biti značajno više. E to je nešto što može da uradi samo HR.  

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HR Lab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Koji je najlakši način da urušite svoj employer branding? Ne odgovarajte na prijave kandidataEmployer brandingKoji je najlakši način da urušite svoj employer branding? Ne odgovarajte na prijave kandidata

Kompanije ulažu u employer branding kampanje, karijerne stranice, društvene mreže, događaje, oglase i sadržaj kojim pokušavaju da privuku kvalitetne kandidate. A onda kandidat pronađe oglas, pročita ga, pripremi CV, prijavi se i čeka odgovor od kompanije. I više nikada ništa ne čuje. Ako postoji jednostavan način da se prethodno ulaganje u employer branding obesmisli, teško […]

Zašto je HR-ovima potreban Regionalni sajam poslovaEmployer brandingZašto je HR-ovima potreban Regionalni sajam poslova

Kao HR profesionalac, stalno ste u potrazi za novim, kvalitetnim kandidatima, a istovremeno želite da gradite prepoznatljivost svoje kompanije kao poželjnog poslodavca. Milion puta ste se do sada pitali “Postoji li događaj ili projekat koji objedinjuje oba cilja”? Odgovor je Regionalni sajam poslova, stavka koji ne bi trebalo da izostane iz regrutacione strategije vašeg HR […]

Organizacioni otpor – Trenje u kompanijskim sistemimaEmployer brandingOrganizacioni otpor – Trenje u kompanijskim sistemima

“Svaki sistem je savršeno dizajniran da daje upravo rezultate koje daje.”, W. Edwards Deming Kada rezultati izostaju ili kompanija stagnira, kreće panično traženje dodatnih ili boljih ljudi, juri se za efikasnošću, seku se troškovi, mahnito se traži rešenje u podizanju zahteva ka zaposlenima, „zateže” se atmosfera. Istina je da rezultati mogu posustati, ljudi mogu da […]

Koliko autonomije stvarno imam u poslu?Employer brandingKoliko autonomije stvarno imam u poslu?

Šta je autonomija na poslu? Zašto je autonomija nekad važnija od plate ili fleksibilnih oblika rada? Da li smo sami odgovorni za stepen autonomije koji imamo ili to zavisi samo od drugih? Teorija samoodređenja koju su ustanovili Edward Deci i Richard Ryan kaže da postoje tri osnovne psihološke potrebe ljudi na poslu: autonomija, povezanost sa […]