Pređi na glavni sadržaj

Pre nego što kandidat konkuriše, on vas već ocenjuje – evo šta gleda na sajmu poslova

HR Lab
Autor
16. septembar 2026.
·4 minuta za čitanje

Svaki poslodavac zna kako izgleda kada oglas za posao “ne radi” – prijave stižu, ali ne i oni pravi kandidati. Ili, još češće, dobri kandidati vide poziciju, pročitaju je i odu dalje, a da nikad ne saznate zašto.

Odgovor retko leži u samom oglasu. Pre će biti da je problem u onome što kandidati vide ili ne vide o vama kao poslodavcu pre nego što uopšte kliknu na “prijavi se”.

Regionalno istraživanje tržišta rada, sprovedeno 2025. godine na uzorku od 5.671 ispitanika iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije, daje jasnu sliku šta kandidati zaista vrednuju – i ta slika je koristan podsetnik i pred ovogodišnji Regionalni sajam poslova, gde će vaša kompanija imati priliku da se predstavi pred stotinama hiljada potencijalnih kandidata.

Šta kandidati zapravo traže

Prema podacima Regionalnog istraživanja tržišta rada, plata je i dalje presudan faktor – i to navodi čak 66% ispitanika u Srbiji, odnosno 67% u regionu. Odmah iza nje slede dobri međuljudski odnosi (61-64%), zatim radno vreme i mogućnost učenja i napredovanja. Ovo poslednje je zanimljivo: procenat kandidata kojima je učenje i napredovanje važno pao je sa 37% na 32% u odnosu na godinu dana ranije. To ne znači da je razvoj prestao da bude bitan – pre svega znači da su kandidati postali pragmatičniji, i da im plata i stabilnost trenutno znače više od dugoročnih benefita.

Visokoobrazovanim kandidatima značajno su važniji fleksibilno radno vreme i visina plate, dok je onima sa srednjom školom važnija sigurnost posla. Ako targetirate različite profile kandidata, isti oglas neće podjednako “govoriti” iskusnom stručnjaku i mladom kandidatu koji tek ulazi na tržište rada – a poruka bi trebalo da to prati.

Fleksibilnost pritom nije samo deklarativna želja. Čak 60% zaposlenih u Srbiji kaže da im radno mesto uopšte ne dozvoljava rad od kuće, a dodatnih 19% ide na posao iako priroda njihovog posla to ne bi sprečavala. Drugim rečima, gotovo jedan od pet zaposlenih putuje na posao bez stvarne potrebe – što znači da je i skromna doza fleksibilnosti, tamo gde je moguća, nešto što realno izdvaja poslodavca, a ne samo benefit koji se dobro čita u oglasu.

Transparentnost o platama nije rizik, već prednost

U Srbiji, kandidati u proseku očekuju platu od 1.154 evra. Muškarci u proseku očekuju oko 200 evra više od žena, a razlike rastu sa nivoom obrazovanja – 75% kandidata sa magistraturom ili doktoratom navodi da očekuje platu iznad 1.000 evra.

Ono što je važno za poslodavce: kandidati danas ulaze u proces regrutacije sa „jasnom cifrom” u glavi. Ako se taj broj razlikuje od onoga što nudite, bolje je da to saznate na početku razgovora nego nakon nekoliko krugova intervjua. Objavljivanje raspona plate u oglasu, ili makar jasna komunikacija o tome u ranoj fazi, filtrira neusklađene prijave i štedi vreme i vama i kandidatima.

Tišina posle prijave je skuplja nego što mislite

Ovo je možda najveći, a najmanje uočen problem tržišta rada u regionu: oko 70% nezaposlenih kandidata kaže da retko ili nikada ne dobija povratnu informaciju nakon prijave za posao. Posledice nisu apstraktne. Naprotiv – čak 51% kandidata koji nisu dobili odgovor izjavljuje da se neće ponovo prijaviti kod tog poslodavca, 16% će o kompaniji negativno pričati prijateljima i porodici, a 13% će svesno izbegavati proizvode i usluge te kompanije.

Drugim rečima, svaki kandidat koji ostane bez odgovora nije samo propuštena prilika za tu poziciju – to je potencijalni gubitak buduće prijave, preporuke, pa i kupca. U vremenu kada je employer branding sve teže graditi kroz jednosmernu komunikaciju, jedna automatska poruka “Hvala na prijavi, javićemo vam se” često je jeftinija investicija od kampanje koja pokušava da popravi utisak nakon štete.

Šta kandidati znaju o vama i kada to ne govorite

Trećina kandidata u regionu bi najradije radila za kompaniju u stranom privatnom vlasništvu. Ako ste domaći poslodavac, to nije razlog za brigu, već signal da vam je potreban drugačiji akcenat u komunikaciji. Kandidati cene stabilnost, brzinu donošenja odluka, mogućnost direktnog uticaja na poslovanje i to stvari koje možete da istaknete.

Slično je i sa platama: 45% zaposlenih u Srbiji nije dobilo nikakvu korekciju plate uprkos inflaciji. Ta informacija već kruži među kandidatima – kroz razgovore, preporuke, platforme za ocenjivanje poslodavaca. Ćutanje o njoj ne znači da je nestala, samo znači da o njoj pričaju drugi, a ne vi.

Četiri stvari koje možete da promenite već u sledećem oglasu

  • Napišite raspon plate, makar okviran. Kandidat koji zna šta može da očekuje ili odmah odustane ili ostane do kraja – obe opcije su vam korisnije od ćutanja.
  • Pošaljite odgovor i onima koje ne zovete na razgovor. Jedna rečenica u roku od nekoliko dana je razlika između kandidata koji vas zaboravi i onog koji vas negativno pominje.
  • Pustite zaposlene da pričaju umesto vas. Fotografija tima ili citat kolege nosi više od još jedne rečenice o “dinamičnom okruženju” u opisu posla.
  • Ne pišite isti oglas za sve. Iskusnom stručnjaku je važna autonomija, mladom kandidatu mentorstvo i jasan put napredovanja – jedna rečenica prilagođena ciljnoj grupi vredi više od generičkog opisa.

Mesto gde dobijate šansu da budete vidljiviji

Ovogodišnji Regionalni sajam poslova, koji se održava od 20. do 27. oktobra, upravo je prostor u kojem se ova pitanja rešavaju direktno, pre nego što kandidat uopšte pošalje prijavu. Prošlogodišnje izdanje sajma donelo je 580.000 poseta, 3 miliona pregleda profila kompanija i 100.000 prijava na oglase 98 kompanija – brojke koje pokazuju da “stotine hiljada potencijalnih kandidata” nije puka fraza, već realan doseg koji nijedan pojedinačni oglas ne može da ostvari.

Kroz sajamski profil poslodavci mogu da prikažu kulturu kompanije, benefite i iskustva zaposlenih, a kroz direktnu komunikaciju (tekstualni i video čet) kandidatima odgovore na pitanja koja bi inače ostala neizgovorena. I, što je jednako važno, mogu odmah da reaguju na prijave, umesto da kandidati čekaju u tišini.

Kandidat koji vas “vidi” pre prijave dolazi sa realnijim očekivanjima i ređe odustaje na pola procesa. S obzirom na to da 70% nezaposlenih kandidata i danas ne dobije nijedan odgovor na prijavu, dovoljno je da budete ta jedna kompanija koja odgovori. To samo po sebi već je konkurentska prednost.

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HR Lab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Koji je najlakši način da urušite svoj employer branding? Ne odgovarajte na prijave kandidataEmployer brandingKoji je najlakši način da urušite svoj employer branding? Ne odgovarajte na prijave kandidata

Kompanije ulažu u employer branding kampanje, karijerne stranice, društvene mreže, događaje, oglase i sadržaj kojim pokušavaju da privuku kvalitetne kandidate. A onda kandidat pronađe oglas, pročita ga, pripremi CV, prijavi se i čeka odgovor od kompanije. I više nikada ništa ne čuje. Ako postoji jednostavan način da se prethodno ulaganje u employer branding obesmisli, teško […]

Zašto je HR-ovima potreban Regionalni sajam poslovaEmployer brandingZašto je HR-ovima potreban Regionalni sajam poslova

Kao HR profesionalac, stalno ste u potrazi za novim, kvalitetnim kandidatima, a istovremeno želite da gradite prepoznatljivost svoje kompanije kao poželjnog poslodavca. Milion puta ste se do sada pitali “Postoji li događaj ili projekat koji objedinjuje oba cilja”? Odgovor je Regionalni sajam poslova, stavka koji ne bi trebalo da izostane iz regrutacione strategije vašeg HR […]

Organizacioni otpor – Trenje u kompanijskim sistemimaEmployer brandingOrganizacioni otpor – Trenje u kompanijskim sistemima

“Svaki sistem je savršeno dizajniran da daje upravo rezultate koje daje.”, W. Edwards Deming Kada rezultati izostaju ili kompanija stagnira, kreće panično traženje dodatnih ili boljih ljudi, juri se za efikasnošću, seku se troškovi, mahnito se traži rešenje u podizanju zahteva ka zaposlenima, „zateže” se atmosfera. Istina je da rezultati mogu posustati, ljudi mogu da […]

Koliko autonomije stvarno imam u poslu?Employer brandingKoliko autonomije stvarno imam u poslu?

Šta je autonomija na poslu? Zašto je autonomija nekad važnija od plate ili fleksibilnih oblika rada? Da li smo sami odgovorni za stepen autonomije koji imamo ili to zavisi samo od drugih? Teorija samoodređenja koju su ustanovili Edward Deci i Richard Ryan kaže da postoje tri osnovne psihološke potrebe ljudi na poslu: autonomija, povezanost sa […]