Pređi na glavni sadržaj

Šta od benefita imaju zaposleni, a šta kompanije?

Personalizovani benefiti za zaposlene
7. februar 2023.
·5 minuta za čitanje

„Suština poklona nije u onome što je dato ili urađeno, već u nameri darodavca.“ Seneka, Pisma o moralu

Koliko ste puta čuli ili ste i sami bili svedok tome da je kompanija za svoje zaposlene obezbedila neke beneficije koje oni i ne koriste. Šta je onda sve potrebno da bi uvođenje sistema benefita zaista bilo uspešno i kakve koristi kompanije mogu da imaju od toga?

Benefiti predstavljaju mnogo više od jednokratnih nagrada, pukih troškova, nepotrebne administracije i poreskih implikacija. Zašto je to tako i koja je uopšte svrha benefita zaposlenih?

Sistemski pristup: Ne postoje beneficije koje svima odgovaraju

benefiti1
O čemu sve kao poslodavac treba da razmišljamo prilikom kreiranja paketa benefita za zaposlene? Šta je sve ono što moramo da uradimo ukoliko želimo da naši zaposleni koriste te benefite i budu zadovoljni njima?

1. Finansijski deo kompenzacije – „higijenski“ uslovi zadovoljeni

Benefiti će imati pozitivan uticaj na zaposlene tek kada znamo da zarada ispunjava očekivanja zaposlenih i kada je konkurentna u domenu standarda za datu industriju, poziciju, senioritet i geografiju.

2. Personalizacija

„One size fits all“ pristup nikada i nije mogao da ima iste efekte kod različitih pojedinaca, međutim, tehnologija je konačno tu da nam omogući personalizaciju i u praksi. Kada pričamo o personalizaciji benefita, podrazumevamo mogućnost da svaki zaposleni može da izabere baš one benefite koje želi.

3. Fleksibilnost

U širem smislu, fleksibilnost je ključni termin koji će definisati budućnost odnosa poslodavaca i zaposlenih. Kada pričamo o benefitima, jako je bitno da sistem bude takav da dozvoljava fleksibilnost zaposlenima, a to znači da svoje izbore mogu da menjaju i prilagođavaju svojim novim potrebama koje se kroz vreme i same menjaju.

4. Kategorije benefita

Veoma je bitno da napravimo razliku između toga kako različite kategorije benefita utiču na zaposlene. Ono što praksa pokazuje jeste da benefiti koji dolaze iz kategorija porodice, zdravlja i edukacije imaju najpozitivniji uticaj na zaposlene jer su najličniji i „gađaju“ one oblasti koje su zaposlenima visoko na listi prioriteta.

5. Prilagođenost novom načinu rada

U postpandemijskom vremenu, jedno je sigurno – rad na daljinu i hibridni rad će sigurno ostati prisutni u značajno većoj meri nego što su bili pre pandemije, pa i benefite treba da učinimo adekvatnim radu na daljinu, tj. omogućimo zaposlenima da mogu da biraju i benefite koji nisu vezani za fizičku lokaciju.

6. Iskustvo zaposlenih prilikom isporuke benefita

Tehnologije su nas prilično „razmazile“ i postavile visoke standarde u korisničkom iskustvu. Na Netflix-u ili Amazon Prime-u možemo da gledamo film koji baš u tom trenutku želimo, kroz CarGo ili Uber vozilo koje nam u tom trenutku potrebno pozivamo samo jednim klikom na aplikaciji, na AirBnB-u smeštaj u drugom gradu obezbeđujemo kroz nekoliko klikova. To su standardi koje treba da primenimo i kod benefita – da omogućimo jednostavan način za naručivanje i korišćenje benefita bez bilo kakve nepotrebne administracije.

7. Komunikacija

Stvar koju često podrazumevamo, a ne bismo trebali. Živimo u vremenu kada je svako od nas na dnevnom nivou zasut stotinama različitih poruka, pa je bitno da i benefiti budu jasno i konzistentno iskomunicirani sa zaposlenima koristeći najadekvatnije kanale.

Dodatno, nama kao poslodavcima, veoma je bitno da sve ovo bude urađeno na najefikasniji način, vodeći računa o vremenu i novcu, tj. da ovi procesi budu automatizovani i digitalizovani, da platimo samo one benefite koji su zapravo iskorišćeni, da sve bude usklađeno sa poreskim propisima, kao i da kroz people analytics možemo da sagledamo korelaciju uticaja benefita na druge HR metrike (zadovoljstvo i posvećenost zaposlenih, retenciju, apsentizam itd.) i da na taj način priđemo korak bliže izračunavanju toga koliki nam je ROI benefita (Return on Investment, tj. povraćaj na investiciju). Tek onda ćemo moći, kada nas menadžment ili vlasnici kapitala upitaju „A šta smo to konkretno i merljivo dobili ulaganjem sredstava u benefite?“, da im jezikom biznisa jasno odgovorimo referišući na konkretne brojke i jasne efekte.

Efekat benefita: zadovoljni zaposleni – zadovoljna i kompanija

benefiti2
Vratimo se sada na pitanje svrhe benefita i toga koje sve efekte možemo da postignemo kroz dobar program.. Kada smo prateći gorepomenute standarde kreirali sistem koji pruža smislen i efikasan okvir za pružanje benefita, kako zaposlenima, ali ne manje bitno i poslodavcima, ostaje nam da definišemo na šta to sve možemo da utičemo u našoj kompaniji kroz benefite.

1. Briga o zaposlenima

Jedna od ključnih vrednosti koju program personalizovanih benefita sa fokusom na benefite iz domena porodice, zdravlja i edukacije može da donese jeste poruka brige poslodavca o svakom pojedinačnom zaposlenom.

2. Produktivnost

Investiranjem u zaposlene, poslodavci dobijaju angažovaniju, lojalniju i produktivniju radnu snagu. Naime, SHRM-ovo (Society for Human Resources Management) istraživanje pokazalo je da kompanije koje koriste benefite kao strateški alat pri zapošljavanju i retenciji imaju bolji učinak (58%) naspram kompanija koje to ne čine (34%). Stoga, ukoliko želite da postignete optimalne rezultate i tako zadovoljite sve stejkholdere, trudićete se da vaši zaposleni budu motivisani, angažovani i efikasniji. Ako im ponudite benefite koji odgovaraju njihovim potrebama, to će značiti da vam je stalo do njih.

3. Retencija zaposlenih

Nije potrebno elaborirati o troškovima odlaska zaposlenih iz kompanije. Uvođenjem kvalitetnog programa benefita, retencija zaposlenih će vam umnogome biti olakšana, a mnoge studije to i potvrđuju. Na primer, ,,Willis Tower Watson”, globalna konsultantska kuća sa kancelarijama u više od 140 zemalja sveta, kao i anketiranjem oko 18.000 zaposlenih, otkrila je da će čak 78% istih ostati na radnom mestu ukoliko je benefit program koji njihov poslodavac nudi dobar.

4. Privlačenje kandidata i građenje Employer Brand-a

Kandidati danas imaju moć izbora i postaju sve selektivniji pri potrazi posla, stoga smelo zahtevaju jasan odgovor na pitanje zašto bi oni radili kod vas. Ukoliko im ponudite personalizovane benefite, gde svaki zaposleni može da kreira paket po svojoj meri, i ukoliko kroz njih demonstrirate vrednost koju za vas imaju vaši zaposleni, istaknućete se od ostalih i tako steći prednosti pri zapošljavanju talentovanih i perspektivnih ljudi. Prema Glassdoor anketi, 63% ispitanika reklo je da veoma razmatra pogodnosti i beneficije koje se nude pre nego što prihvate ponudu za posao.

5. Promovisanje kulture i vrednosti organizacije

Ukoliko vaša kompanija promoviše organizacijsku kulturu zasnovanu na razvoju, prosperitetu, nagrađivanju i brizi o zaposlenima, ponudom benefita to ćete i potvrditi. Dodatno, uz sve vrednosti koje kompanija neguje, a naročito one koje danas sve više dobijaju na značaju, poput stalnog učenja i razvoja, integriteta i empatije i inkluzivnosti, mogu se vezati različiti benefiti. Bilo da su to onlajn obuke, uživo radionice, časovi joge ili terapije – važno je da benefitima koje nudite vi zaposlenima na praktičan načim potvrdite kompanijske vrednosti koje zastupate.

Ukoliko vas je ovaj tekst podstakao da razmišljate o benefitima u vašoj kompaniji, ali ne znate kojim putem biste krenuli, ili smatrate da nemate dovoljno resursa da se posvetite jednom ovakvom projektu, platforma Benefiti.rs je pravo rešenje za vas.

Na jednostavan način zakažite demo sesiju i uverite se kako jedan ovakav sistemski pristup beneftima donosi i vama željene efekte. Možete da ga kreirate odmah, bez ikakvih dodatnih finansijskih troškova!

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HR Lab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Top 7 razloga zašto juniori odlaze u prvih 6–12 meseci, i zašto najčešće to nije njihova krivicaEmployer brandingTop 7 razloga zašto juniori odlaze u prvih 6–12 meseci, i zašto najčešće to nije njihova krivica

Odlazak novih ljudi u prvih šest meseci smatra se odlaskom u vreme takozvanog  „medenog meseca“ i ova pojava, ako se dešava često, predstavlja simptom na koji organizacija treba da obrati pažnju. Sem što je česta selekcija skupa sama po sebi (i finansijski i vremenski), prvih šest meseci smatra se periodom adaptacije novozaposlenih kada oni ne doprinose onoliko koliko dobijaju pa je stalno zapošljavanje […]

Autentični EB: šta više ne prolazi kod kandidataEmployer brandingAutentični EB: šta više ne prolazi kod kandidata

Employer Branding već dugo nije nova i sveža rola na našem tržištu rada. Prethodna decenija je oko EB-ja okupila vrhunske kreativce, one zarobljene između marketinga i ljudskih resursa i izuzetnim trudom pojedinaca, a kasnije i celih timova, generisale neverovatne inicijative koje su osvežile lokalno tržište. Ali tržište rada se promenilo. Slogani, vrednosti, poruke i kampanje […]

Sabotaža odozdo – pasivni otpor promenamaEmployer brandingSabotaža odozdo – pasivni otpor promenama

Hiljadu puta pomenuta ali tačna floskula je da organizacije moraju da se menjaju da bi opstale. Na kome je odgovornost da promene zaista budu i prihvaćene: na zaposlenima ili na menadžmentu? Ako zaposleni ne prihvate inovacije i promene, organizacija će garantovano imati neuspeh odmah na startu. Promena u današnje vreme ima mnogo: novi modeli rada, […]

Organizaciona šizofrenija: Kada kompanije ne žive ono što propovedajuEmployer brandingOrganizaciona šizofrenija: Kada kompanije ne žive ono što propovedaju

Pojam “organizacione šizofrenije” je manje poznat, ali su se pojavom mnogi sreli. Oni koji su je iskusili u organizaciji precizno mogu da je prepoznaju: i simptome i posledice. Ovaj fenomen ili još bolje, dijagnoza se sastoji od sledećih pojava: Vrednosti i vizija su na plakatima ali je u praksi potpuno drugačija priča (npr. kompanija deklarativno […]