Pređi na glavni sadržaj

Treba li nam TEAM BUILDING i zašto DA

HR Lab
Autor
3. septembar 2025.
·4 minuta za čitanje

U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, jačanje timova važnije je nego ikada. U doba kada raste svest o značaju svakog pojedinca i tima unutar kompanije, njihovo osnaživanje trebalo bi da bude jedan od osnovnih principa kao dokaz kompanijske zrelosti. To se ne postiže preko noći već je to proces koji bi, osim željom za zdravom kompanijom, trebalo biti vođen i altruizmom – željom da se zaposlenima pruži podrška, ali i prilika za edukaciju, inspiraciju i stvaranje dubljih međuljudskih veza. 

U tom procesu, postoji mnogo načina, formata koji mogu razvijati kolektiv, ali najefikasniji su oni koji kombinuju aktivno učešće, zajedničko iskustvo, elemente zabave. To ne obuhvata samo događaje sa fokusom na tim, već i sve sadržaje, aktivnosti, inicijative, na svaku dnevnu praksu koja doprinosi rastu – odnosno bildovanju tima. A kad smo kod toga… 

Tim bilding (team building – TB) je najčešća forma ili bar termin koji se koristi za sve napore, podsticaje na usklađivanju tima kako bi što efikasnije radio. Kao termin je možda malo “izbledeo”, pa se zaboravlja njegova suština i važnost, i pitanje je da li bi mu možda zamena (team boost, recharge, uplift…) mogla vratiti sjaj. Kao forma, u najširem smislu, nije samo zabavan predah od svakodnevnih obaveza. On je strateška investicija koja donosi konkretne rezultate: veću produktivnost, bolju komunikaciju, viši nivo angažovanja, jaču saradnju i veću lojalnost zaposlenih. A to su, složićemo se, vrednosti koje direktno utiču na profitabilnost i dugoročni uspeh kompanije.

A njegovim ključnim dobrobitima, bave se mnoga istraživanja i zaključci su impresivni. 

  • Veća produktivnost i učinak

Kompanije koje neguju saradnju pet puta češće ostvaruju visoke performanse jer veći angažman zaposlenih može dovesti do povećanja produktivnosti za 20-25% i rasta profitabilnosti za 21%. Kada timovi funkcionišu sinhronizovano, krajnji poslovni rezultati značajno rastu. 

  • Bolja komunikacija

Zbližavanje članova tima poboljšava komunikaciju za više od 50%, a neke statistike pokazuju da je nakon TB poboljšana za nekih 63%. Neusklađenost unutar tima je prepoznata kao glavni razlog za lošu realizaciju zadataka. Zajedničke aktivnosti razbijaju barijere i omogućavaju slobodniji protok informacija i ideja, bili to zajednički poduhvati na putovanju ili druženja nakon posla. 

  • Angažovanost i moral zaposlenih

Zaposleni koji imaju bliska prijateljstva na poslu dvostruko su angažovaniji. Prijatelj na poslu daje samopouzdanje pa smo otvoreniji, a daje i osećaj zajedništva, odnosno da ste tu za nekog kako oslonac i podrška, da ćete nekad žrtvovati svoje vreme kako biste pomogli drugom i to je spona koja je ključ za dugoročnu stabilnost tima. 

  • Inovativnost i kreativnost

Nova iskustva koja tim prolazi zajedno na putovanju, u CSR akcijama, posebno ona koja ih pomere iz zone komfora, podstiču poverenje i otvorenost, te otvaraju put nadahnuću, boljim idejama i originalnijim rešenjima za zadatke, čak do 30-35%. Kada se zaposleni osećaju delom ekipe, slobodno dele ideje, pa nastaju inovacije koje čak mogu transformisati poslovanje. 

  • Smanjenje fluktuacije zaposlenih

Više od 54% zaposlenih navodi jaku radnu zajednicu – odlične kolege i zajedničku misiju – kao glavni razlog za ostanak u kompaniji. Osećaj pripadnosti, dobra atmosfera na poslu su u većini anketa ispred finansija, jer ta pozitiva olakšava stres iliti lakše prolazimo kroz zahtevne i intenzivne periode. Ostajemo tamo gde se osećamo viđeno i cenjeno. 

  • Otkrivanje lidera

TB izazovi i sadržaji neretko otkrivaju liderske sposobnosti kod zaposlenih koji ih možda ne pokazuju u standardnom radnom okruženju. Prosto je lakše da u neformalnom okruženju pokažemo neke svoje sklonosti i karakteristike, a posebno kroz formu igre ili takmičenja. Vođe timova, sektora bi trebalo da obrate pažnju, uoče talenate, te ih usmere i razviju buduće lidere. 

Kako graditi tim tokom cele godine 

Još par stvari je važno istaći u vezi sa aktivnostima koje treba da osnaže i “podignu” tim, a koje nam iskustvo pokazuje. 

Potrebno je da TB bude deo dugoročne strategije, a ne povremeni izlet u trud za građenje tima. To ne znači nužno velike i skupe projekte – kombinacija manjih i srednjih aktivnosti može da ima dugotrajan efekat. Kreativne radionice, CSR akcije, šetnje prirodom, edukacije kroz praktične veštine, degustacije, posete inspirativnim lokacijama i zabavne igre – sve to, kada se doživi zajedno, jača međusobno poverenje i osećaj zajedništva. 

Kad god je moguće, treba ovakve sadržaje planirati i organizovati radnim danima jer je to jedan od prvih pokazatelja uvažavanja zaposlenih i tima kojima vikend treba ostaviti za privatne aktivnosti, porodicu… Pokazatelj je da smo mi kao kompanija spremni da žrtvujemo radne sate zarad dobrobiti tima, možda kratkoročni pad operative i profita, zarad dugoročnog zdravlja tima te posledično napretka celokupnog poslovanja. 

Inspirisati zaposlene da budu deo zajedničkih poduhvata nudeći dobar sadržaj, aktivnosti sa povodom, osvežavajuća iskustva. A ne nametati da se kompanija posmatra kao porodica jer to niti može biti, niti treba graditi takvu korporativnu kulturu. Ali stvarati atmosferu uvažavanja, zajedničkog stvaranja, rada sa svrhom, sigurno je put kako pojedinci i timovi neće želeti da propuste bilo koji događaj i želeće da doprinesu istom. 

Uvesti sitne dnevne prakse, gajiti spontanost jer se tako gradi zajednica na poslu koja može biti veliki oslonac u životu. A na velikim godišnjim događajima, poput gala večeri ili proslava dana kompanije, staviti jasno do znanja da kompanija svoj uspeh duguje upravo svojim timovima. 

I da zaključimo, tim bilding je mnogo više od aktivnosti koje „popunjavaju“ kalendar. On je ulaganje u ljude, a ljudi su srce svake organizacije. Istraživanja dosledno pokazuju da kompanije koje strateški ulažu u razvoj timova beleže bolje poslovne rezultate, veću motivaciju zaposlenih i veću otpornost na izazove. 

Autor: Jelena Šćekić – InTeam by InStore

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Autentični EB: šta više ne prolazi kod kandidataEmployer brandingAutentični EB: šta više ne prolazi kod kandidata

Employer Branding već dugo nije nova i sveža rola na našem tržištu rada. Prethodna decenija je oko EB-ja okupila vrhunske kreativce, one zarobljene između marketinga i ljudskih resursa i izuzetnim trudom pojedinaca, a kasnije i celih timova, generisale neverovatne inicijative koje su osvežile lokalno tržište. Ali tržište rada se promenilo. Slogani, vrednosti, poruke i kampanje […]

Sabotaža odozdo – pasivni otpor promenamaEmployer brandingSabotaža odozdo – pasivni otpor promenama

Hiljadu puta pomenuta ali tačna floskula je da organizacije moraju da se menjaju da bi opstale. Na kome je odgovornost da promene zaista budu i prihvaćene: na zaposlenima ili na menadžmentu? Ako zaposleni ne prihvate inovacije i promene, organizacija će garantovano imati neuspeh odmah na startu. Promena u današnje vreme ima mnogo: novi modeli rada, […]

Organizaciona šizofrenija: Kada kompanije ne žive ono što propovedajuEmployer brandingOrganizaciona šizofrenija: Kada kompanije ne žive ono što propovedaju

Pojam “organizacione šizofrenije” je manje poznat, ali su se pojavom mnogi sreli. Oni koji su je iskusili u organizaciji precizno mogu da je prepoznaju: i simptome i posledice. Ovaj fenomen ili još bolje, dijagnoza se sastoji od sledećih pojava: Vrednosti i vizija su na plakatima ali je u praksi potpuno drugačija priča (npr. kompanija deklarativno […]

Da li vaši menadžeri zaista žele da budu menadžeriEmployer brandingDa li vaši menadžeri zaista žele da budu menadžeri

Došlo je i to vreme: sve manje ljudi vidi sebe na menadžerskoj poziciji. Do sada se podrazumevalo da karijerni put i ostvarenje u poslu ide uz hijerarhijske stepenice ali to više nije slučaj. Randstad je uradio istraživanje po kom trećina onih ambicioznih zaposlenih ne želi da bude menadžer. Šta se to desilo? Desila se promena […]