Pređi na glavni sadržaj

Pravo na naknadu dela zarade

9. april 2026.
·4 minuta za čitanje

Pravo na naknadu zarade regulisano je članovima 114-117. Zakona o radu.

Za neke zakonske razloge odsustva sa rada zaposleni prima naknadu pune plate, o čemu smo pisali u prethodnom tekstu.

Za određene slučajeve odsustva sa posla plaća se naknada dela zarade, odnosno ne nadoknađuje se puna plata, o čemu ćemo pisati u ovom tekstu.

Zakon o radu određuje da naknada dela zarade pripada zaposlenom u sledećim slučajevima:

1) Bolovanja (kod 4 zakonska razloga bolovanja);

2) Prekida rada i smanjenja obima posla bez krivice zaposlenog;

3) Prekida rada na osnovu naredbe nadležnog organa;

Bolovanje

Naknada dela zarade za vreme privremene sprečenosti za rad pripada zaposlenom, ako je zdravstveno stanje zaposlenog, odnosno člana njegove uže porodice takvo da je zaposleni sprečen za rad iz razloga propisanih članom 73. Zakona o zdravstvenom osiguranju, i to ako je privremeno sprečen za rad:

1) usled bolesti ili povrede van rada;

2) zbog propisane mere obavezne izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraznih bolesti u njegovoj okolini;

3) zbog nege bolesnog, odnosno povređenog člana uže porodice, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

Naknada zarade zbog nege deteta pripada zaposlenom ako su oba roditelja prijavljena na socijalno osiguranje po osnovu radnog odnosa ili po osnovu predzuteništva ili ako dete ima samo jednog roditelja ili ako samo jedan roditelj vrši roditeljsko pravo u smislu propisa o porodici ili ako jedan od roditelja nema prijavu na socijalno osiguranje po osnovu radnog odnosa ili po osnovu preduzetništva, ali je iz zdravstvenih razloga nesposoban da neguje obolelo dete. Naknada zarade zbog nege deteta pod istim uslovima pripada i zaposlenom koji je usvojitelj, hranitelj, očuh ili maćeha detetu. Pošto je uslov ovako definisan, od zaposlenog se može tražiti jedino dokaz o tome da je drugi roditelj prijavljen na socijalno osiguranje kao zaposleni ili kao preduzetnik, a ne može se tražiti i dokaz da taj drugi nosilac u tom periodu nije koristio godišnji odmor, plaćeno odsustvo, nije bio na bolovanju zbog svoje bolesti i slično, jer jednostavno zakon nije tako postavio uslov.

4) u slučaju kada je određen za pratioca u putu bolesnog osiguranog lica upućenog na lečenje ili lekarski pregled u drugo mesto, odnosno dok boravi kao pratilac u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi.

Dužinu privremene sprečenosti za rad utvrđuju stručno-medicinski organi Republičkog fonda za zdravstvene osiguranje-izabrani lekar, prvostepena i drugostepena lekarska komisija.

U pobrojanim situacijama, zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad na teret poslodavca do 30 dana, i to najmanje u visini 65 % prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ne može biti niža od minimalne zarade. Posle 31. dana sprečenosti za rad naknada zarade pada na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Izuzetak od pobrojanih slučajeva bolovanja u tom pogledu jeste sprečenost za rad usled nege bolesnog, odnosno povređenog deteta do 3 godine starosti, kada se naknada zarade od prvog dana plaća iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno plaća je od prvog dana bolovanja Republički fond za zdravstvene osiguranje.

Prekid rada i smanjenja obima posla bez krivice zaposlenog

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ne može biti manja od minimalne zarade utvrđene u skladu sa zakonom, za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog, najduže 45 radnih dana u kalendarskoj godini. Dakle, kod poremećaja u radu poslodavca koji iziskuje prekid rada ili znatno smanjeni obim posla, zaposleni koji se upućuje na “prinudni odmor” ima pravo na naknadu zarade iz sredstava poslodavca, i to najmanje 60% svoje zarade iz prethodnih godinu dana.

Izuzetno, u slučaju prekida rada, odnosno smanjenja obima rada koje zahteva duže odsustvo, poslodavac može, uz prethodnu saglasnost ministra, uputiti zaposlenog na odsustvo duže od 45 radnih dana, uz gore opisanu naknadu zarade.

Prekid rada na osnovu naredbe nadležnog organa

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu za vreme prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu, koja je uslov daljeg obavljanja rada bez ugrožavanja života i zdravlja zaposlenih i drugih lica, i u drugim slučajevima, u skladu sa zakonom.

Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi slučajevi u kojima zaposleni ima pravo na naknadu zarade.

Ova naknada ne može da bude niža od minimalne zarade.

Osnov za obračun naknade zarade

Tokom odsustva u svim ovde opisanim slučajevima plaća se naknada zarade u visini koja ne može da bude niža od visine utvrđene zakonom, ali može biti viša, a u skladu sa pravnim načelom utvrđenim u članu 8. Zakona o radu, koji kaže da opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova utvrđenih zakonom, kao i druga prava koja nisu utvrđena zakonom. Primera radi, ako se po zakonu bolovanje mora platiti 65% od prosečne zarade, poslodavac može kolektivnim ugovorom da utvrdi da se plaća 80%.

Osnov za obračun naknade zarade je prosečna zarada u prethodnih 12 meseci u koju se ubrajaju sva primanja iz radnog odnosa, u skladu sa članom 105. stav 3. Zakona o radu, odnosno primanja koja imaju karakter zarade, a koja su u prethodnih 12 meseci, pre meseca u kome je zaposleni započeo da koristi odsustvo sa rada, isplaćena zaposlenom, a to su:

-isplaćena zarada po satu za efektivne sate rada u prethodnih 12 meseci;

– deo zarade po osnovu radnog učinka (stimulacije i dr.);

-uvećanje zarada isplaćenih u prethodnih 12 meseci po osnovu rada na dan praznika, noćnog rada, prekovremenog rada, „minulog rada“ i drugih uvećanja propisanih opštim aktom poslodavca;

-zarada po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.);

-primanja koja imaju karakter zarade, a koja su u prethodnih 12 meseci isplaćena (topli obrok, regres, terenski dodatak, dodatak za odvojeni život i ostala davanja zaposlenima koja imaju karakter zarade.

Isplaćene naknade zarada (za vreme plaćenog odsustva, bolovanja, godišnjeg odmora, i dr.), kao ni sati odsustvovanja za koje je isplaćena naknada, ne ulaze u zbir ovih zarada.

Ovo praktično znači da se ukupna zarada koju je zaposleni primio u prethodnih 12 meseci sabere i zbir podeli sa ukupnim brojem efektivnih časova rada. Dobijeni iznos predstavlja osnov za obračun naknade i množi se sa ukupnim brojem časova u kojima je zaposleni bio odsutan i za koje se računa naknada zarade.

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HR Lab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Smanjenje obima posla: koje su zakonske obaveze poslodavcaNovostiSmanjenje obima posla: koje su zakonske obaveze poslodavca

Prema članu 179. Zakona o radu, koji utvrđuje zakonske osnove za otkaz ugovora o radu zaposlenom od strane poslodavca, zaposlenom može da prestane radni odnos ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla. Ovaj otkazni razlog se u praksi najčešće naziva otkazom zbog tehnološkog […]

Može li HR stručnjak da bude ozbiljan partner biznisu ako mu nedostaje poslovna pismenostNovostiMože li HR stručnjak da bude ozbiljan partner biznisu ako mu nedostaje poslovna pismenost

Kratko: Ne može. Barem ne dugoročno. HR stručnjak može biti vrlo dobar u razumevanju ljudi, motivacije, kulture i procesa. Ali bez poslovne pismenosti uglavnom ostaje na nivou operativne ili savetodavne podrške, a to nije strateško partnerstvo. Zašto? Zato što biznis ne ogleda se samo kroz ljude i procese, već i kroz rezultate: prihode, troškove, produktivnost, […]

Infostud na Future & AI Samitu 2026: Tržište rada traži celoživotno učenje i brzu adaptacijuNovostiInfostud na Future & AI Samitu 2026: Tržište rada traži celoživotno učenje i brzu adaptaciju

PR menadžer kompanije Infostud Miloš Turinski učestvovao je na panel diskusiji „Otkaz ili unapređenje“, održanoj u okviru Future & AI Summit 2026, koji je 5. maja održan u Beogradu. Samit, održan u centru Ložionica, okupio je vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti veštačke inteligencije, tehnologije, obrazovanja, zdravstva i biznisa, sa ciljem da odgovore na […]

Kako HR može da uvede AI, a da ne izgubi na ljudskostiNovostiKako HR može da uvede AI, a da ne izgubi na ljudskosti

Prethodnih nekoliko godina, ali i sve one koje dolaze, obojene su pojavom veštačke inteligencije i njenom svakodnevnom upotrebom. Od onih koji su je oberučke prigrlili, do onih koji i dalje prete da će oduzeti posao ljudima, mišljenja su podeljena, ali u jednome su svi saglasni – ona je tu da ostane. Sada kada znamo da […]