Pređi na glavni sadržaj

Siril Kortleven na šestoj HR Experience konferenciji: Promena je ključ za razbijanje ustaljenih obrazaca i napredak u poslu

HR Lab
Autor
5. jul 2024.
·3 minuta za čitanje

Siril Kortleven, internacionalni motivacioni govornik iz Belgije, poznat je po pragmatičnim i jednostavnim savetima za promene u ponašanju, kojima inspiriše poslovne organizacije da se sa njima uhvate u koštac. Uz humor i interakciju sa publikom, Siril inspiriše ljude da promene perspektivu i budu kreativniji, pa je isto učinio i na Šestoj konferenciji HR Experience održanoj nedavno u Beogradu u organizaciji Infostuda. 

Oslobodimo se nefunkcionalnih obrazaca razmišljanja: Merdevine ti nisu potrebne! 

Postavivši koru od banana na tlo, upitao je prisutne da li znaju kako različite pozicije u kompaniji mogu reagovati na ovaj problem. Dao je šaljivi primer:  našao bi se menadžer koji bi stavio merdevine preko kore od banane, kako se niko ne bi okliznuo. Zašto? Zato što kada je prethodni put postojao problem u holu zgrade, rešen je uz pomoć merdevina. Siril je zaista izneo merdevine i postavio ih preko kore od banane, naglasivši upečatljivom slikom apsurdnost “rešenja” koje je u drugoj situaciji funkcionisalo. Merdevine su simbol neefikasnog obrasca koji ponavljamo kada zanemarujemo jednostavna rešenja koja ne vidimo jer smo zarobljeni u perspektivi na koju smo navikli. Sistem koji se u prošlosti pokazao uspešnim, često trenutno nije baš efikasan ili ne dovodi do rezultata koje želimo. 

– Međutim, ako pogledate organizacije, posebno one veće, prilično je čudno da su ugradile toliko merdevina u svoje strukture i sisteme, rekao je Siril Kortleven.  

Zaposleni na drugim funkcijama bi drugačije reagovali na ovaj problem. Menadžer za bezbednost i zdravlju na radu postavlja veliku ogradu oko kore banane i vodi računa da svako ko hoda u krugu od 20 metara od njega nosi kacigu. Možda čak organizuje i sastanak za podizanje svesti kako bi objasnili opasnosti od kore banane. Menadžer ljudskih resursa proverava da li u kompaniji postoji neko ko poseduje veštine u vezi sa suočavanjem sa korom od banane. Ako ne, HR će poslati kandidata sa visokim potencijalom na tronedeljni trening uklanjanja kore od banana kako bi osigurao da ta osoba poseduje prave veštine za obavljanje zadatka. Pravni savetnik čeka da neko padne preko kore banane i onda tuži kompanije koje se bave proizvodnjom banana. Menadžer za inovacije organizuje sesiju sa multidisciplinarnim timom da generiše stotine ideja za rešavanje ovog izazova. Državni službenik angažuje tim konsultanata koji dolaze, analiziraju situaciju i isporučuju opsežni izveštaj koji objašnjava da postoji kora od banana na podu kompanije. Specijalista za komunikacije pokreće komunikacionu kampanju sa video snimcima, citatima i infografikama koji upozorava zaposlene na opasnosti kore banane. Čistačica uzdahne pre nego što uzme koru banane i baci je u kantu za otpatke, završio je svoju simboličnu, šaljivu priču o kori  banane Siril Kortleven. 

Kako ubiti ideju 

Siril Kortleven je istakao da je u današnje vreme naglih promena neophodno da budemo spremni da odreknemo svog uobičajenog načina razmišljanja i usvojimo sveže, drugačije perspektive.  

– Najčešće ubice ideja su: „Ne želimo da pravimo greške“, „To je preveliko za promene“’, „Uprava se neće složiti“, „Možda bi to funkcionisalo na drugim mestima ali ovde ne“, „Budimo realni“, „Od kada si ti ekspert?“, naveo je između ostalog Siril. 

Ipak, kao najčešćeg ubicu ideja istakao je čuveno “Da, ali…”. 

– Samo promenite ovu frazu u „Da, i…” i već su šanse da vam se otvore nove mogućnosti neuporedivo veće, rekao je Siril Kortleven, naglasivši da je promena mentalnog sklopa oruđe za preživljavanje profesionalaca u promenama i način da se problem pretvore u prilike.  

– Potrebni su nam ljudi koji se ne boje da napuste svoju zonu komfora i uobičajen način razmišljanja, pa time i ponašanja. Neophodni su nam oni koji istražuju svet iz drugačije perspektive i mogu probleme da pretvore u prilike. Promena mentalnog sklopa se vidi i u rečenicama koje koristimo i može biti “oruđe” za preživljavanje profesionalaca u promenama.  

Pojačivači ideja su, pored “Da, i…” i rečenice kao: “Hajde da to konkretizujemo”, “Kako to rade u drugim industrijama”, “Pokušaću to sa klijentom”, “Hajde da eksperimentišemo”, “Pogledajmo finansijske detalje kasnije”, “Šta ako bi konkurencija ukrala ovu ideju”, “Uveri me za tri minuta”, “Obogatimo ovu ideju”, rekao je Siril Kortleven. 

U svom prepoznatljivom stilu Siril je svoje predavanje završio upečatljivom porukom: 

– Don’t mind the change. Change your mind.  

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HR Lab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Od želja do planova: kako pristupiti učenju i usavršavanju ove godineNovostiOd želja do planova: kako pristupiti učenju i usavršavanju ove godine

Početak godine je period u kojem se, pored planova i operativnih prioriteta, prirodno otvara i tema učenja i usavršavanja zaposlenih. Ne kao izdvojena inicijativa, već kao pitanje koje je direktno povezano sa načinom na koji posao funkcioniše svakog dana. U tom kontekstu, nameću se tri ključna pitanja: Koje veštine su potrebne da bi se rad […]

AI u kompanijama više ne impresionira sam po sebi: Šta IT stručnjaci zaista vrednuju kod poslodavacaNovostiAI u kompanijama više ne impresionira sam po sebi: Šta IT stručnjaci zaista vrednuju kod poslodavaca

Veštačka inteligencija je ušla u skoro svaki segment IT industrije, ali podaci iz Talent X istraživanja jasno pokazuju da njeno prisustvo više nije dovoljan argument da bi kompanija bila poželjan poslodavac. IT stručnjaci sve preciznije razlikuju „AI kao alat“ od „AI kao deo sistema vrednosti“, a upravo ta razlika postaje ključna u proceni atraktivnosti kompanija. […]

Koliko zaposleni može da ima dana godišnjeg odmora u jednoj godiniNovostiKoliko zaposleni može da ima dana godišnjeg odmora u jednoj godini

U prethodnom tekstu pisali smo o momentu kada zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora. U ovom tekstu govorimo o tome na koliko dana odmora zaposleni ima pravo u toku jedne godine. U tom smislu pisaćemo o broju dana godišnjeg odmora za nekog ko radi celu godinu, o pravu na odmor za nekog ko je […]

Posle koliko meseci rada zaposleni ostvaruje pravo na godišnji odmorNovostiPosle koliko meseci rada zaposleni ostvaruje pravo na godišnji odmor

Uređujući pravo na odmor zaposlenih, Zakon o radu definiše da zaposleni imaju pravo na: a) odmor u toku rada (tzv. pauza); b) dnevni odmor (obavezan odmor između dva radna dana); v) nedeljni odmor (bar jedan dan sedmično, koji je posebno od dnevnog odmora, odnosno koji se dodaje na dnevni odmor; g) godišnji odmor, koji za […]