Kako zaposlene motivisati da bezbednost na radu dožive kao svoju odgovornost, a ne samo kao poštovanje pravila koje je postavio poslodavac? Ovaj izazov je posebno značajan za kompanije koje poseduju fabrike i, generalno, proizvodnju. Kompanija Biospringer iz Sente, koja je od 2018. u vlasništvu francuskog Lesaffre, decenijama poseduje proizvodnju u oblasti prehrambene industrije i biotehnologije.
Pre tri godine kompanija Biospringer se odlučila da na nov način poveća svest zaposlenih o značaju bezbednosti na radu. U pitanju je projekat “Mama i tata bezbedno rade” sa kojim je kompanija učestvovala na ovogodišnjem Infostudovom konkursu za najuspešnije HR priče. O tome šta Biospringer već tri godine radi drugačije, razgovaramo sa Dorom Sel, menadžerkom ljudskih resursa i pravnih poslova ove kompanije.
Šta je podstaklo Biospringer da pokrene ovaj projekat?
– U 2023. godini, dakle pre realizacije projekta, sproveli smo istraživanje o svesti zaposlenih u vezi sa bezbednošću na radu. Na osnovu dobijenih rezultata, analiziranih putem Bredlijeve krive, došli smo do zaključka da su naši zaposleni skloni da prate propise i pravila bezbednosti na radu, ali samo ako su pod nadzorom i ako su uvereni da se propisi striktno primenjuju. Oni nisu samostalno razmišljali o važnosti bezbednosnih pravila, niti bi upozoravali kolege na potencijalne rizike. Pokrenuli smo projekat “Mama i tata bezbedno rade” sa ciljem podizanja svesti zaposlenih o značaju bezbednosti na radu.
Šta obuhvata projekat “Mama i tata bezbedno rade”?
– Početni korak u našem projektu za podizanje svesti o bezbednosti bio je postavljanje plakata u prostorijama fabrike. Na tim plakatima su se nalazili nasmejani roditelji sa decom, srećni parovi, uz slogane koji naglašavaju važnost bezbednosti i poštovanja bezbednosnih propisa. Međutim, na osnovu reakcije zaposlenih uvideli smo da su ove poruke bile samo formalni podsetnici. Zaključili smo da nam je potrebno da uključimo zaposlene u proces i da angažujemo njihove porodice, kako bismo postigli stvaran uticaj. Tako smo osmislili likovni konkurs pod nazivom „Mama i tata bezbedno rade“, sa atraktivnim i vrednim nagradama. Radovi su ocenjivani prema uzrastu, a nagrade su podeljene u četiri kategorije, s naglaskom na bezbednost i zdrav način života. Nagrade su kacige, zaštitne opreme za kolena i laktove, roleri, trotineti, bicikli. Ovaj konkurs je roditeljima omogućio da sa decom razgovaraju o važnosti bezbednosti na radu, da im objasne šta znači bezbedan rad i pomognu im da razumeju temu za crteže.
Da li je projekat obuhvatio još neke aspekte komunikacije?
– Poslednji, najvažniji komunikacioni aspekt ovog projekta da je svaki učesnik konkursa imao priliku da se slika sa roditeljem, a ove slike su postavljene na zidove hodnika u kompaniji uz natpis: „Tata/Mama pazi na bezbednost dok radi“. Razgovori sa zaposlenima, likovni konkurs, razgovori zaposlenih sa decom i, generalno, porodicama, dečji crteži i na kraju fotografije sa decom, podižu svest zaposlenih da od bezbednosti na radu nema većeg prioriteta, jer kod kuće neko čeka da oni stignu iz posla u istom zdravstvenom stanju u kakvom su i otišli.
Ovo je treća godina kako se projekat sprovodi, kakav je odziv?
– Već na početku smo uspeli da dostignemo dobar odziv zaposlenih. U 2023. godini primili smo 20 crteža, u 2024. godini broj radova je porastao na više od 30, a u 2025. godini prijavljeno je više od 40 radova. Interesovanje kolega je sve veće i već se oni sami interesuju kad ćemo raspisati sledeći konkurs. Za ocenjivanje radova, uključili smo i starije kolege, koji nisu mogli da učestvuju na konkursu, ali su postali članovi žirija.
Kakva je statistika bezbednosti i zaštite na radu otkako ste pokrenuli projekat?
– Sve ovo zvuči veoma inspirativno, ali je važno napomenuti da su rezultati zaista izuzetno pozitivni. Naime, trenutno imamo 720 dana bez povrede na radu, a već dve godine nismo imali nijedan disciplinski postupak zbog nenošenja zaštitnih sredstava ili nepoštovanja bezbednosnih propisa. Sledeće istraživanje o bezbednosti na radu planirano je za narednu godinu, a sa velikim interesovanjem očekujemo kako će nas Bredlijeva kriva pozicionirati.
Možete li nas upoznati sa nivoima Bredlijevog dijagrama, s obzirom da se njime procenjuje visina svesti o bezbednosti na radu?
– Bredlijeva kriva prikazuje četiri faze u razvoju bezbednosne kulture kompanije: reaktivnu, zavisnu, nezavisnu i međuzavisnu, pri čemu se stopa nezgoda smanjuje. Progresija kroz ove faze omogućava kompanijama da poboljšaju bezbednost, produktivnost, kvalitet i ukupne poslovne performanse. U reaktivnoj fazi, nezgode su česte i smatraju se neizbežnim, u zavisnoj fazi zaposleni se pridržavaju pravila i procedura iz straha od kazne, u fazi nezavisnosti zaposleni su osnaženi i aktivno uključeni u prevenciju rizika, dok u poslednjoj, međuzavisnoj fazi, broj incidenata je minimalan, zahvaljujući zajedničkoj odgovornosti za bezbednost.

