Pređi na glavni sadržaj

Oglas za posao kao „employer branding“ kampanja

Projektni menadžer
10. jun 2019.
·3 minuta za čitanje

Svaki oglas za posao, kakav god bio, gde god bio objavljen, kampanja je za sebe. Da li su poslodavci toga dovoljno svesni? Drugim rečima, svaki oglas ostaviće nekakav ustisak na ljude koji ga pročitaju, na potencijalne kandidate. Taj utisak može biti negativan, nezainteresovan, ili pak utisak oduševljenja.

Mnogo je načina na koje potencijalni kandidat prvi put može čuti za određenu kompaniju. Najčešće – preko proizvoda. Svi znamo za Majkrosoft, Boš, Simens, NIS – naš prvi kontakt desio se kada smo kupili neku njihovu uslugu ili proizvod koju ta kompanija nudi, ili videli reklamu za isti. Zatim, preko poznanika koji rade u određenim kompanijama i na taj način iz prve ruke saznajemo ko je kakav poslodavac. Tu su i mediji i kampanje koje kompanija sprovodi. Oglas najčešće nije prvi „kontakt“ kompanije i potencijalnog kandidata, ali svakako utiče, pozitivno ili negativno na mišljenje koje kandidat gradi o datoj kompaniji kao mogućem poslodavcu.

A šta kada većina ljudi za kompaniju sazna preko oglasa za radnu poziciju?

Dva dobra primera pažljivo kreiranih oglasa

Tražimo matorog Java Developera! Tako je glasio oglas mlade IT kompanije Hooloovoo koja je na ovaj način privukla pažnju IT zajednice u Srbiji. Matori nije nastao slučajno. Plod je zajedničkog truda dotične kompanije i kreativne agencije. Trebalo je osmisliti priču, napraviti dobar sadržaj, naći čoveka koji će biti matori. Pažljivo je birana poruka koja će se kroz oglas poslati ciljnoj grupi (senior programeri). Promislili su šta programere u Srbiji zna da zaboli (osim leđa) pa su im u oglasu upravo komunicirani benefiti koji taj “bol” otklanjaju ili ublažuju. I to sve na jedan duhovit i autentičan način a ovaj oglas je autentičan baš kao i lik koji se na njemu pojavljuje.

Upravo to je bila strategija mlade IT kompanije Hooloovoo koja je od oglasa napravila pravu employer brending kampanju. Na ovaj način su mnogi saznali, a i zainteresovali se, ko se krije iza „matorog“, i šta se tu nudi. Upravo ova kampanja koju je na prošlogodišnjem HR Vivaldi forumu predstavio Predrag Spasojević, pokazala je koliko jedan oglas može biti informativan, a ujedno i drugačiji. Osim što je preko ove oglasme kampanje kompanija dobila i kvalitetne prijave, prevashodno je na sebe skrenula pažnju IT zajednice, što im može doneti samo dobro pri zapošljavanju u budućnosti.

Na jednom od kvalitetnih predavanja tokom foruma, važnost sadržaja oglasa istakao je i Vladimir Damjanović iz Contitech-a. Prilikom oglašavanja praktikantskih pozicija za mlade koji tek ulaze na tržište rada, pitali su kandidate šta ih je motivisalo da se prijave, kao i šta im je u oglasu nedostajalo. Zaključak je bio da oglas nije bio dovoljno informativan, nakon čega su u sledećem ciklusu znatno povećali informativnost oglasa i dobili veći broj prijava. Dodate su sve informacije koje bi mladog čoveka koji tek ulazi na tržište rada mogle da zanimaju. Tu se misli na više podataka o kompaniji, samom programu, radnom okruženju i zaduženjima koja ih očekuju. Istu praksu usvojili su i u oglasima za druge pozicije što im je omogućilo da zadrže isti broj prijava u kontinuitetu, u periodu kada broj prijava opada zbog promena na domaćem tržištu rada.

Sve češće čujemo da kompanija mora (i moraće sve bolje) da „proda“ radnu poziciju kandidatu, odnosno da ga motiviše da se prijavi i dođe, najzad i ostane u kompaniji neki duži period. Zašto onda i dalje vidimo da se u tekstu većine oglasa 80% stavki odnosi na to šta kandidat treba da poseduje, šta mora da radi, šta treba da ispoštuje? Obično, tek na kraju oglasa, u rečenici ili dve možemo videti i šta kompanija nudi potencijalnom kandidatu. Sada zamislite da preko interneta kupujete neki proizvod, i da prvih 80% opisa proizvoda čitate o načinu plaćanja, obavezama kupca, zakonskim regulativama, a tek na kraju o tome šta će vam taj proizvod doneti.

„Matori“ je pokazao da se od oglasa može napraviti umetničko delo koje će celu kompaniju predstaviti javnosti na najbolji mogući način. Ko će biti sledeći?

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HR Lab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Koji je najlakši način da urušite svoj employer branding? Ne odgovarajte na prijave kandidataEmployer brandingKoji je najlakši način da urušite svoj employer branding? Ne odgovarajte na prijave kandidata

Kompanije ulažu u employer branding kampanje, karijerne stranice, društvene mreže, događaje, oglase i sadržaj kojim pokušavaju da privuku kvalitetne kandidate. A onda kandidat pronađe oglas, pročita ga, pripremi CV, prijavi se i čeka odgovor od kompanije. I više nikada ništa ne čuje. Ako postoji jednostavan način da se prethodno ulaganje u employer branding obesmisli, teško […]

Zašto je HR-ovima potreban Regionalni sajam poslovaEmployer brandingZašto je HR-ovima potreban Regionalni sajam poslova

Kao HR profesionalac, stalno ste u potrazi za novim, kvalitetnim kandidatima, a istovremeno želite da gradite prepoznatljivost svoje kompanije kao poželjnog poslodavca. Milion puta ste se do sada pitali “Postoji li događaj ili projekat koji objedinjuje oba cilja”? Odgovor je Regionalni sajam poslova, stavka koji ne bi trebalo da izostane iz regrutacione strategije vašeg HR […]

Organizacioni otpor – Trenje u kompanijskim sistemimaEmployer brandingOrganizacioni otpor – Trenje u kompanijskim sistemima

“Svaki sistem je savršeno dizajniran da daje upravo rezultate koje daje.”, W. Edwards Deming Kada rezultati izostaju ili kompanija stagnira, kreće panično traženje dodatnih ili boljih ljudi, juri se za efikasnošću, seku se troškovi, mahnito se traži rešenje u podizanju zahteva ka zaposlenima, „zateže” se atmosfera. Istina je da rezultati mogu posustati, ljudi mogu da […]

Koliko autonomije stvarno imam u poslu?Employer brandingKoliko autonomije stvarno imam u poslu?

Šta je autonomija na poslu? Zašto je autonomija nekad važnija od plate ili fleksibilnih oblika rada? Da li smo sami odgovorni za stepen autonomije koji imamo ili to zavisi samo od drugih? Teorija samoodređenja koju su ustanovili Edward Deci i Richard Ryan kaže da postoje tri osnovne psihološke potrebe ljudi na poslu: autonomija, povezanost sa […]