Pređi na glavni sadržaj

Brend zahteva puno novog sadržaja, a ne jednu profilnu stranicu

HR konsultant
26. oktobar 2021.
·5 minuta za čitanje

Iako su strategija sadržaja, koji se koristi za potrebe brendiranja kompanije kao poslodavca i strategija brenda poslodavca usko povezane i međusobno zavisne, ne može se reći da se radi o jednoj te istoj strategiji. Naime, strategija brenda poslodavca oblikuje strategiju sadržaja dok strategija sadržaja pomaže da se ostvari strategija brenda. Ono što je zajedničko za obe strategije je da imaju isti cilj, a to je jak brend poslodavca.

Razlika između dve strategije

Strategija brenda prethodi strategiji sadržaja jer strategija brenda predstavlja idejno rešenje kako ćemo graditi i razvijati brend poslodavca koji treba da odgovori na pitanje ko smo, zašto postojimo, čime se bavimo, kako izgleda raditi kod nas i po čemu se razlikujemo od drugih poslodavaca.

Kreiranje strategije brenda nije jednostavan zadatak jer zahteva da ozbiljno promišljamo o tome koje su naše ključne vrednosti i zahteva saradnju između svih zainteresovanih strana (vlasnika, menadžmenta, zaposlenih) na definisanju vizije, misije, vrednosti i svrhe.

Zatim, potrebno je da shvatimo kako nas trenutno opaža interna (naši zaposleni) i eksterna javnost (potencijalni kandidati) i kako je naš brend poslodavca trenutno pozicioniran u odnosu na konkurenciju kroz istraživanja koja ćemo pokrenuti ili u kojima ćemo učestvovati.

Neka od istraživanja koja imamo na raspolaganju u tom smislu su istraživanja po meri i tx istraživanje u organizaciji grupacije sajtova za zapošljavanje Poslovi Infostud.

Važno pitanje na koje treba da odgovorimo je ko su konkurenti, odnosno poslodavci sa kojima se nadmećemo za ciljnu grupu kandidata. Teško da su to samo kompanije iz naše branše. Recimo, dobri IT ili finansijski stručnjaci su potrebni svima.

Zatim, potrebno je da definišemo šta je vrednost (EVP – Employee Value Proposition) koju kao poslodavac nudimo, a koja stoji iza našeg brenda. Šta je to što zaposleni dobijaju u zamenu za svoj rad, a što se ne svodi samo na platu?

Kome je to što nudimo zanimljivo i privlačno? Do odgovora ćemo lakše doći ako kreiramo personu koja predstavlja tipičnog zamišljenog potencijalnog kandidata s kojim želimo da uspostavimo i izgradimo odnos jer vrednuje i ceni upravo ono što možemo da ponudimo.

Na primer, mladim ambicioznim ljudima bez porodičnih obaveza, koji žele brz razvoj karijere, nuditi ravnotežu između posla i privatnog života uz nemogućnost brzog hijerarhijskog napredovanja verovatno ne znači mnogo pa ako je to nešto što je u našoj ponudi onda oni definitivno nisu naša ciljna grupa.

Za razliku od strategije brenda strategija sadržaja se odnosi na to kako ćemo sprovesti strategiju brenda u delo, odnosno kako ćemo predstaviti brend putem sadržaja.

Ali pre nego što krenemo u kreiranje novog sadržaja možemo uraditi i reviziju postojećeg kako bismo videli koliko je postojeći sadržaj u skladu s onim što jesmo i želimo da budemo kao poslodavac.

Okvir i pravac delovanja

Strategija sadržaja daje okvir i pravac izboru tema kojima ćemo se baviti, kao i razlog zašto se bavimo baš tim temama.

Strategija sadržaja je u stvari naša ideja kako da zainteresujemo ciljnu grupu potencijalnih kandidata, pokrenemo njihova osećanja, pridobijemo njihovo srce, stvorimo uzbuđenje.

Od strategije zavisi i kako ćemo plasirati određeni sadržaj. Na primer, vizuelni prikaz ima daleko najveću moć da pokrene emocije.

Svi smo anagažovani na jedinstven način

Zahvaljujući strategiji sadržaj koji kreira više različitih osoba neće ići u različitim pravcima stvarajući konfuziju.

Zapravo imati strategiju znači da svi koji radimo na kreiranju sadržaja, interno ili eksterno, znamo sve o ciljevima koje je neophodno postići putem sadržaja. Na primer, neophodno je da znamo odgovore na pitanja kao što su:

  • Zašto kreiramo određeni sadržaj?
  • Do koje publike želimo da dopremo?
  • Koju vrstu akcije i reakcije želimo da postignemo?
  • Kako promovišemo sadržaj koji smo kreirali?
  • Kako ciljna grupa kandidata pronalazi naš sadržaj?
  • Koju vrstu sadržaja planiramo da kreiramo?
  • Gde ćemo i kada objaviti sadržaj koji smo kreirali?
  • Ko je/su odgovorna/e osoba/e za kreiranje sadržaja u našoj kompaniji?
  • Kako ćemo zadržati prepoznatljiv stil brenda koristeći različite platforme?

Osim što nam strategija sadržaja pomaže da definišemo šta su naši ciljevi ona nam ujedno pomaže da iste lakše postignemo.

Ukoliko nemamo nit vodilju, celokupan naš napor može da rezultira gubitkom vremena, energije i novca.

Bez strategije nam se, recimo, može desiti da kreiramo sadržaj koji ne odgovara potrebama naše ciljne grupe kandidata.

Možemo da vidimo šta smo postigli

Važno je da znamo šta želimo da postignemo. Međutim, ukoliko ne pratimo da li strategija daje očekivane rezultate ne može se reći ni da imamo strategiju.

Zbog toga je neophodno da u okviru strategije sadržaja definišemo i metriku, odnosno pokazatelje uspešnosti koje ćemo pratiti i analizirati i na osnovu čega ćemo moći da zaključimo da li postižemo to što želimo.

Pre ćemo uočiti nove mogućnosti

Strategijom sadržaja treba da definišemo i izvore koje preporučujemo onima koji rade na kreiranju sadržaja za praćenje vesti, trendova i dolaženja do ideja o temama na koje je moguće kreirati određeni sadržaj.

I to će doprineti većoj koordinaciji onih koji rade na sadržaju što će se pozitivno odraziti na ton i način na koji se brend oslikava.

Lakše ćemo smanjiti troškove

Strategijom sadržaja treba da se definiše i budžet, koliko smo spremni da potrošimo na kreiranje sadržaja i njegovu promociju.

Ali isto tako treba da odredimo i način na koji ćemo data sredstva trošiti i ako je potrebno kako možemo da uštedimo, odnosno gde i kako se mogu srezati troškovi.

Bolja je iskorišćenost svih članova tima

Strategijom se definiše koliko sadržaja treba kreirati, gde će se dati sadržaj plasirati, kako se postojeći sadržaj može preuređivati i slično.

Na osnovu toga je moguće pratiti rad zaposlenih koji su angažovani na poslovima kreiranja sadržaja.

Strategija omogućava da zaposleni koji rade na sadržaju budu produktivniji.

Posetioci postaju sledbenici

Strategija je od suštinskog značaja za kreiranje sadržaja koji ima snagu konverzije. To znači da sadržaj ima snagu da posetioce sadržaja preobrati (konvertuje) za početak u sledbenike našeg sadržaja, a kasnije i u one koji će konkurisati za posao u našoj firmi.

Sadržaj će imati tu snagu ako strategija daje jasne smernice, kao na primer:

  • Ko čini našu ciljnu publiku i koju vrstu sadržaja ta ciljna grupa želi da konzumira
  • Kojim tonom joj se obraćati
  • Kakav stil i format sadržaja izabrati
  • Koje kanale koristiti za distribuciju i promociju sadržaja i slično.

Rezimirajući sve rečeno glavni razlozi zbog kojih treba da imamo jasno definisanu i dokumentovanu strategiju sadržaja su jasno vidljivi ciljevi za sve one koji su angažovani na sadržaju, mogućnost praćenja sopstvene uspešnosti, postizanje veće produktivnosti, smanjenje troškova i stvaranje sadržaja koji ima snagu da posetioce preobrati u sledbenike sadržaja ili u kandidate koji se javljaju na naše oglase za posao.

Ako želimo da imamo kontrolu nad time kako smo brendirani moramo stalno raditi na kreiranju sadržaja i promociji istog, a iza svega toga treba da stoji jasno definisana strategija.

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Autentični EB: šta više ne prolazi kod kandidataEmployer brandingAutentični EB: šta više ne prolazi kod kandidata

Employer Branding već dugo nije nova i sveža rola na našem tržištu rada. Prethodna decenija je oko EB-ja okupila vrhunske kreativce, one zarobljene između marketinga i ljudskih resursa i izuzetnim trudom pojedinaca, a kasnije i celih timova, generisale neverovatne inicijative koje su osvežile lokalno tržište. Ali tržište rada se promenilo. Slogani, vrednosti, poruke i kampanje […]

Sabotaža odozdo – pasivni otpor promenamaEmployer brandingSabotaža odozdo – pasivni otpor promenama

Hiljadu puta pomenuta ali tačna floskula je da organizacije moraju da se menjaju da bi opstale. Na kome je odgovornost da promene zaista budu i prihvaćene: na zaposlenima ili na menadžmentu? Ako zaposleni ne prihvate inovacije i promene, organizacija će garantovano imati neuspeh odmah na startu. Promena u današnje vreme ima mnogo: novi modeli rada, […]

Organizaciona šizofrenija: Kada kompanije ne žive ono što propovedajuEmployer brandingOrganizaciona šizofrenija: Kada kompanije ne žive ono što propovedaju

Pojam “organizacione šizofrenije” je manje poznat, ali su se pojavom mnogi sreli. Oni koji su je iskusili u organizaciji precizno mogu da je prepoznaju: i simptome i posledice. Ovaj fenomen ili još bolje, dijagnoza se sastoji od sledećih pojava: Vrednosti i vizija su na plakatima ali je u praksi potpuno drugačija priča (npr. kompanija deklarativno […]

Da li vaši menadžeri zaista žele da budu menadžeriEmployer brandingDa li vaši menadžeri zaista žele da budu menadžeri

Došlo je i to vreme: sve manje ljudi vidi sebe na menadžerskoj poziciji. Do sada se podrazumevalo da karijerni put i ostvarenje u poslu ide uz hijerarhijske stepenice ali to više nije slučaj. Randstad je uradio istraživanje po kom trećina onih ambicioznih zaposlenih ne želi da bude menadžer. Šta se to desilo? Desila se promena […]