Pređi na glavni sadržaj

Zašto je bitno da HR zna šta je „slow work“

5. jun 2025.
·3 minuta za čitanje

Do skoro su, u poslu, pokazatelji vrednosti bili užurbanost, preopterećnost, trčanje, jurcanje, stalno telefoniranje, „multitasking“. Smatralo se da su popunjeni kalendari i žongliranje velikim brojem obaveza simboli nečije produktivnosti i „važnosti“ za kompaniju. Ovaj koncept nazivaju čak i „presenteeism“- praksa da se bude fizički prisutan i vidljiv nevezano za realne rezultate i datu vrednost. Ovi koncepti dolazili su od želje da se pokaže lojalnost, motivisanost, ambicioznost.

„Slow work“ pokret ili pokret „sporog rada“ postaje ne samo način rada nego i stav prema radu, posebno među mlađim generacijama koje ne moraju da se odvikavaju od nečeg drugog, već je „slow work“ vrednost sa kojom ulaze u svet rada uopšte. Pripadnici generacije Z na tržište dolaze sa idejom balansa i kvaliteta života i ovaj koncept je za njih prirodan i podrazumeva se sam po sebi.

Šta predstavlja „slow work“?

Ovaj pokret je nastao kao odgovor na „hustle work“: prebrz rad, na burn out, na dugoročne efekte na zdravlje koje ima mentalna i fizička napregnutost od posla, žurba u poslu, jurenje rokova, kašnjenje i stalni maksimalni napori na poslu. Efekti nisu samo greške kao posledica umora nego i posebno, uticaj na privatni život, mentalno zdravlje i privatne odnose.

Pokret „slow work“ kaže:

  1. Dozvoli sebi da usporiš jer usporavanje, povremene pa i česte pauze dovode do veće produktivnosti i dugoročnije boljih rezultata
  2. Kada na momenat staneš, imaš osećaj da se svet vrti i leti pored odnosno mimo tebe. Imaš osećaj da propuštaš nešto važno. Istina jeste da se svet vrti mimo tebe u tom momentu, ali ovaj pokret kaže da ne propuštaš ništa. Ništa se važno neće desiti ako ti uzmeš svoje parče mira i slobode.
  3. Pomeri svoju pažnju na nešto drugo. Kada skloniš fokus sa posla to ne znači da ne radiš ništa. Drugačija aktivnost pomaže u „usporavanju“ jer otvara mogućnost da se stvore nove konekcije, ideje.

„Slow work“ znači da je prioritet vrednost i cilj i da nismo prosto vođeni agendom profita, brzine i moranja. Spoljašnja merila, status i novac, ne treba da budu merilo našeg uspeha nego i onaj unutrašnji osećaj sreće kao i fizičko zdravlje. A prema filozofiji ovog pokreta, nemoguće je biti mentalno i fizički zdrav uz dugogodišnji rad u stresu.

Ovaj pokret propagira da čovek treba da može da bira gde će i koliko svoje energije usmeriti i da treba da koristi svoje pravo da kaže „Ne“. Cilj je mir i sloboda, a ne zbrka.

Istraživanja dokazuju da je preteran i prebrz rad neodrživ i ne doprinosi produktivnosti:

  • Prekovremeni sati dovode do pada produktivnosti za 20%
  • Timovi su produktivniji za 13% ako prave češće pauze
  • Dve trećine svih zaposlenih bi pre izabralo bolji balans privatnog i poslovnog života nego bolje plaćen posao (Flex Jobs)
  • Preko 80% zaposlenih izražava da im treba pomoć da naprave prioritete među svojim obavezama (Microsoft)

Kako da „slow work“ oživi i kod nas?

Ovaj trend će neminovno doći i kod nas, hteli mi to ili ne. Možemo se spremiti za njega ili pomoći da se proširi ako verujemo da on donosi bolje rezultate i bolji kvalitet života. Godinama smo živeli neke drugačije trendove pa je ovakva promena, pre svega,  kulturološka što znači da joj treba doslednosti i vremena.

Uloga lidera i HR sektora u biznisu je velika jer oni treba da vrše uticaj i promovišu važnost odmora, pauza i balansa. Lideri u biznisu pomeraju stare prakse i stare navike uspostavljajući nove trendove: plaćena odsustva, hibridni rad, podrška mentalnom zdravlju, podsticanje zaposlenih da koriste svoj odmor.

Kada zaposleni odu na odmor, potrebno je da se svi potrudimo da im odmor ne prekidamo pozivima i email-ovima. Lideri koji glasno podržavaju „slow work“ su oni koji mogu doprineti da ovaj koncept zaživi.

Šta možemo uraditi da primenimo „slow work“ u našem životu?

  • Možemo da definišemo šta je za nas uspeh. Ne za druge, ne po tuđim kriterijumima, ne po ustaljenim merilima. Treba da zastanemo i definišemo „uspeh“ za nas.
  • Treba da odredimo prioritete jer je onda jasnije kako treba usmeravati svoju energiju. Koliko god to želeli, nemoguće je da imamo sve.
  • „Multitasking“ nije vrlina, time se ne treba hvaliti. Ovo nije ponašanje koje govori da smo sposobni, vredni, efikasni.
  • Jeff Weiner, generalni direktor LinkedIn-a, u svom kalendaru „zakaže“ odnosno obeleži vremenska polja kada ne radi ništa odnosno posvećuje ih „usporavanju“. Zakaže ih sebi kao sastanak sa sobom.
  • Planiramo i trudimo se da iskoristimo svoj godišnji odmor

Ovaj pokret tiho ali prirodno uzima maha dolaskom novih generacija koje donose i nove vrednosti i nov pogled na kvalitet života i kvalitet posla. Cela poslovna zajednica treba da prati ovaj trend, a posebno HR zajednica. Koncept „slow work“ će u budućnosti uticati na imidž poslodavca, lojalnost kompaniji, zadržavanje dobrih kadrova, atraktivnost na tržištu i primoraće HR zajednicu da vrši uticaj u tom pravcu. Kako ćemo kreirati pakete benefita, sisteme zadržavanja kadrova, koje oblike i modalitete rada ćemo uvoditi, na sve to će uticati trend „slow work“.

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Neispunjena očekivanja zaposlenih – „psihološki ugovor“Employer BrandingNeispunjena očekivanja zaposlenih – „psihološki ugovor“

Radni odnos se pokreće kroz „ugovor o radu“ gde su definisane mnoge formalne obaveze i prava: zarada, radno vreme, mesto rada, preduslovi za otkaz ugovora o radu i slično. U momentu potpisivanja ugovora o radu, novozaposleni ali i poslodavac kreiraju i jedan neformalan, nepotpisan psihološki ugovor kojim se kreiraju očekivanja obe strane. Ta očekivanja su […]

Neispunjena očekivanja zaposlenih – „psihološki ugovor“Employer BrandingNeispunjena očekivanja zaposlenih – „psihološki ugovor“

Radni odnos se pokreće kroz „ugovor o radu“ gde su definisane mnoge formalne obaveze i prava: zarada, radno vreme, mesto rada, preduslovi za otkaz ugovora o radu i slično. U momentu potpisivanja ugovora o radu, novozaposleni ali i poslodavac kreiraju i jedan neformalan, nepotpisan psihološki ugovor kojim se kreiraju očekivanja obe strane. Ta očekivanja su […]

Meritokratija kao izazov i za HREmployer BrandingMeritokratija kao izazov i za HR

Uspeh se temelji na rezultatima, znanju i trudu. To stanovište se naziva meritokratija i smatra se pravednim stavom. U praksi, mnogo drugih faktora koji nemaju veze sa trudom i učinkom, utiču na nečije unapređenje ili napredovanje u karijeri. O tome se priča po hodnicima kompanija i na društvenim mrežama ali ne i formalno, u biznis […]

Zašto treba da učestvujete u Talent X istraživanju – kako vas kandidati vide i zbog čega bi radili za vasEmployer BrandingZašto treba da učestvujete u Talent X istraživanju – kako vas kandidati vide i zbog čega bi radili za vas

U dinamičnom poslovnom okruženju, privlačenje i zadržavanje talenata predstavlja jedan od najvećih izazova za kompanije. Da biste ostali korak ispred konkurencije, morate razumeti kako vas kandidati vide i šta ih motiviše da se prijave baš kod vas. Upravo iz tog razloga kompanija Infostud već 7 godina sprovodi najveće domaće istraživanje percepcije brenda poslodavca Talent X […]