Pređi na glavni sadržaj

Evidencija zarade i naknade zarade

11. decembar 2023.
·3 minuta za čitanje

Seriju tekstova vezanih za plaćanje zarade, naknade zarade i naknade troškova završavamo pisanjem o obavezi poslodavca da vodi precizne evidencije zarade i naknade zarade, kao i narednim tekstom o zaštiti zarade u smislu ograničenja u pogledu skidanja dugovanja zaposlenog sa plate. Ovaj tekst tiče se načina vođenja evidencija zarade i naknade zarade.

Poslodavac ima zakonsku obavezu da vodi evidenciju zarade i naknade zarade

Poslodavac je dužan da vodi mesečnu evidenciju o zaradi i naknadi zarade za svakog zaposlenog.
U skladu sa članom 122 Zakona o radu‚ evidencija poslodavca o zaradi i naknadi zarade obavezno sadrži podakte o:
– ukupnoj zaradi (bruto zaradi), koja uključuje i poreze i doprinose;
– zaradi po odbitku poreza i doprinosa iz zarade (neto zarada);
– odbicima od zarade
I to za svakog zaposlenog.
Prema odredbama citiranog Zakona o radu‚ evidenciju o zaradi i naknadi zarade zaposlenih potpisuje (overava) ono lice koje je ovlašćeno za zastupanje poslodavca u pravnom prometu: obično direktor preduzeća, ako je privredno društvo u pitanju ili preduzetnik. Evidenciju može potpisivati i lice koje je za to ovlašćeno od onog lica koje ima ovlašćenje za zastupanje poslodavca u pravnom prometu.

Koje sve podatke mora da sadrži evidencija zarade i naknade zarade

U prethodnom delu teksta smo naveli da je Zakonom o radu ustanovljena obaveza poslodavca da vodi mesečnu evidenciju o zaradi i naknadi zarade za svakog zaposlenog, kao i koji su njeni obavezni delovi.

Preciznije uređenje same sadržine evidencija zarade i naknade zarade sadrži Zakon o evidencijama u oblasti rada. Prema ovom zakonu, u evidenciju o zaradama zaposlenih lica unose se podaci o radnom vremenu, bruto zaradi, neto zaradi, neto naknadi zarade, bruto naknadi zarade iz sredstava poslodavca, dodacima, naknadama i drugim primanjima, kao i bruto zaradama ostvarenim na teret drugih poslodavaca.

Citirani Zakon o evidencijama u oblasti rada dalje precizira da evidencija o zaradama zaposlenih lica sadrži sledeće podatke:
1) prezime i ime zaposlenog
2) matični broj zaposlenog (JMBG);
3) naziv i adresu poslodavca;
4) delatnost poslodavca;
5) zanimanje zaposlenog;
6) vrstu i stepen stručne spreme zaposlenog;
7) osposobljenost za obavljanje određenih poslova;
8) naziv radnog mesta;
9) radno vreme – u časovima (nedeljno).

Pored navedenih podataka, evidencija sadrži i:
1) podatke o radnom vremenu i njegovom korišćenju, i to:
a) mogući broj časova zaposlenog (zavisi od broja radnih dana u mesecu i od toga da li je radnik na puno ili nepuno radno vreme; npr za puno radno vreme u mesecu koji ima 22 radna dana – 176 sati);
b) ukupno ostvareni časovi;
v) ukupno neizvršeni časovi;
g) ukupno neizvršeni časovi za koje se prima naknada zarade:
– časovi godišnjeg odmora;
– časovi odmora za dane državnih praznika;
– časovi odsustva sa rada uz naknadu zarade;
– časovi za stručno osposobljavanje i usavršavanje;
– časovi privremene nesposobnosti ili sprečenosti za rad;
d) ukupno neizvršeni časovi za koje se prima naknada zarade:
– iz sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje – časovi bolovanja;
– iz sredstava nadležnog ministarstva, a preko lokalne samouprave – časovi porodiljskog odsustva
đ) neizvršeni časovi za koje se ne prima naknada zarade;
e) časovi rada dužeg od punog radnog vremena (prekovremeni rad);

2) podatke o zaradi:
a) isplaćena bruto zarada zaposlenog lica:
– za rad sa punim radnim vremenom;
– za časove prekovremenog rada;
b) isplaćena neto zarada:
– za rad sa punim radnim vremenom;
– za prekovremeni rad;
v) naknada neto zarade za vreme bolovanja;
g) neto primanja zaposlenog lica:
– solidarna pomoć;
– otpremnina;
– jubilarne nagrade;
– regres za godišnji odmor;
– odvojen život;
– terenski dodatak;
– ostalo;

3) podatke o poslovima radnog mesta koje je zaposleno lice obavljalo, a za koje se radni staž računa sa uvećanim trajanjem (beneficirani staž), i to: broj časova rada na poslovima radnog mesta za koje se radni staž računa sa uvećanim trajanjem i stopa uvećanja.

Evidencija mora da bude celovita, odnosno uredna, pedantna. Mora da obuhvati svakog radnika i da sadrži sve gore navedene informacije. Ne mogu da izostaju ovde navedeni podaci, niti smeju da postoje brisana mesta‚ kao ni naknadno upisani podaci.
Podaci iz evidencije o zaradama zaposlenih lica čuvaju se trajno.

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HR Lab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Čak 60% zaposlenih u Srbiji namerava da promeni posao u narednih godinu danaNovostiČak 60% zaposlenih u Srbiji namerava da promeni posao u narednih godinu dana

Istraživanje „Šta to rade uspešne kompanije u Srbiji?”, sprovedeno među 3.111 zaposlenih i 759 donosilaca odluka iz 15 industrija, pokazalo je da čak 60% zaposlenih u Srbiji namerava da promeni posao u narednih godinu dana! Ovaj podatak još više dobija na značaju kada se uoči raskorak između onoga što misle menadžeri i stvarnog stanja među […]

Najčešće greške novih menadžeraNovostiNajčešće greške novih menadžera

Kada imate dobrog radnika u timu – vrednog, posvećenog, omiljenog među kolegama – posle nekog vremena javi se potreba da ga nagradite. Ne želite da stagnira, bude nezadovoljan ili ode i zato mu ponudite unapređenje. Zapravo, ponudite mu jedino unapređenje koje vidite kao moguće – a to je da postane menadžer. Veća plata, bolji benefiti, […]

Šta to radi zaposlene? Istraživanje koje pokreće HR zajednicu i donira NURDOR-uNovostiŠta to radi zaposlene? Istraživanje koje pokreće HR zajednicu i donira NURDOR-u

Osiguranik, Rezilient, TIM centar i Infostud i ove godine udružuju snage kako bi prikupili relevantne podatke o benefitima koje kompanije pružaju zaposlenima, kao i o drugim aktuelnim temama sa tržišta rada. Istraživanje „Šta to radi zaposlene” sprovodi se već petu godinu zaredom, sa ciljem da pruži što realniji uvid u potrebe zaposlenih, očekivanja tržišta i […]

Nataša Đurđević: AI neće zameniti dobre marketare – one koji spajaju empatiju, kritičko mišljenje, strategiju i kreativnostNovostiNataša Đurđević: AI neće zameniti dobre marketare – one koji spajaju empatiju, kritičko mišljenje, strategiju i kreativnost

Marketing danas više nije samo kreativnost, kampanja i dobra komunikacija. U svetu u kojem tehnologija menja način na koji kompanije posluju, a veštačka inteligencija menja čitave industrije, od marketara se očekuje mnogo više – razumevanje biznisa, podataka, potrošača i promena koje tek dolaze. Ipak, iza svih novih alata i trendova ostaje jedno ključno pitanje: Da […]