Pređi na glavni sadržaj

Generacija Z preuzima tržište rada: Šta mladi očekuju i kako poslodavci mogu da odgovore?

HR Lab
Autor
12. decembar 2024.
·2 minuta za čitanje

Tokom oktobra 2024. godine, Startuj Infostud je sproveo istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na tržištu rada. Rezultati ukazuju na značajne promene koje generacija Z donosi u poslovno okruženje, ali i na izazove sa kojima se suočava na početku karijere.

Generacija Z, koja čini približno 30% svetske populacije, ubrzano zauzima važnu ulogu na globalnom tržištu rada, a predviđa se da će do 2026. godine njen udeo dostići isti procenat i među zaposlenima. Međutim, prelazak iz obrazovnog sistema u poslovno okruženje za mnoge mlade ljude u Srbiji predstavlja stresan i neizvestan period – više od 73% ispitanika smatra ovu tranziciju izazovnomdok 60% njih ocenjuje da obrazovne institucije ne pružaju adekvatnu podršku u pripremi za tržište rada.  

Posebno ranjiva grupa su stariji pripadnici generacije Z, uzrasta od 24 do 28 godina, od kojih 76% ističe stres i dileme pri izboru karijere, kao i žene, među kojima 81% navodi nedostatak organizacionih veština kao ključan izazov. Veliki broj mladih navodi da rade poslove nepovezane sa njihovim obrazovanjem, dok polovina zaposlenih razmatra promenu trenutnog poslodavca, najčešće zbog niskih primanja i ograničenih mogućnosti za napredovanje.  

Fleksibilni modeli rada, poput remote i hibridnih opcija, postaju ključni faktor u privlačenju i zadržavanju mladih talenata. Generacija Z vrednuje ravnotežu između poslovnog i privatnog života, pa mogućnost rada sa različitih lokacija često postaje odlučujući faktor prilikom odabira poslodavca. Ovi modeli omogućavaju veću produktivnost, smanjenje stresa i bolju prilagodljivost potrebama zaposlenih, što se pokazuje kao vitalno za generaciju koja je navikla na tehnologiju i dinamičan način života.

Sa druge strane, optimizam ostaje prisutan kod 70% mladih, koji veruju u pozitivan razvoj svoje karijere. Ipak osećaj zabrinutosti se češće javlja kod starijih ispitanika i onih koji se suočavaju sa nesigurnošću na tržištu rada ili nedovoljnom podrškom za početnike.  

Finansijska očekivanja ove generacije dodatno oslikavaju njihove ambicije. Mladi u proseku očekuju početnu platu od 89.345 dinara, dok im je željena plata tokom karijere gotovo dvostruko veća i iznosi 172.963 dinara. Najveća očekivanja imaju mladi iz Beograda i pripadnici muškog pola uzrasta od 15 do 19 godina.  

Prilikom izbora poslodavca, mladi ističu značaj dobrog odnosa prema zaposlenima, mogućnosti za napredovanje i stabilnosti radnog mesta. Zanimljivo je da 66% njih ne bi prihvatilo rad u kompanijama gde postoji raskorak između slike koja se promoviše u javnosti i stvarnih uslova rada. Takođe, muškarci su skloniji preduzetništvu i radu u startapovima, dok žene preferiraju stabilnije pozicije u velikim organizacijama.  

Rezultati istraživanja ukazuju na to da poslodavci moraju prilagoditi svoje strategije kako bi privukli i zadržali mlade talente. Pružanje prilika za obuke, plaćene prakse i simulacije intervjua mogu mladima značajno olakšati prelazak iz “školskih klupa” na radno mesto. Pored toga, jasno komuniciranje vrednosti i pravila kompanije, uz obezbeđivanje adekvatnih finansijskih uslova, ključni su za motivaciju i zadovoljstvo mladih zaposlenih.  

Generacija Z unosi nove perspektive i energiju u radno okruženje. Razumevanje njihovih potreba i očekivanja od strane poslodavaca ne samo da može pomoći u prevazilaženju trenutnih izazova, već i doprineti stvaranju dinamičnog, produktivnog i harmoničnog tržišta rada.  

PREUZMITE IZVEŠTAJ

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HR Lab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Od želja do planova: kako pristupiti učenju i usavršavanju ove godineNovostiOd želja do planova: kako pristupiti učenju i usavršavanju ove godine

Početak godine je period u kojem se, pored planova i operativnih prioriteta, prirodno otvara i tema učenja i usavršavanja zaposlenih. Ne kao izdvojena inicijativa, već kao pitanje koje je direktno povezano sa načinom na koji posao funkcioniše svakog dana. U tom kontekstu, nameću se tri ključna pitanja: Koje veštine su potrebne da bi se rad […]

AI u kompanijama više ne impresionira sam po sebi: Šta IT stručnjaci zaista vrednuju kod poslodavacaNovostiAI u kompanijama više ne impresionira sam po sebi: Šta IT stručnjaci zaista vrednuju kod poslodavaca

Veštačka inteligencija je ušla u skoro svaki segment IT industrije, ali podaci iz Talent X istraživanja jasno pokazuju da njeno prisustvo više nije dovoljan argument da bi kompanija bila poželjan poslodavac. IT stručnjaci sve preciznije razlikuju „AI kao alat“ od „AI kao deo sistema vrednosti“, a upravo ta razlika postaje ključna u proceni atraktivnosti kompanija. […]

Koliko zaposleni može da ima dana godišnjeg odmora u jednoj godiniNovostiKoliko zaposleni može da ima dana godišnjeg odmora u jednoj godini

U prethodnom tekstu pisali smo o momentu kada zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora. U ovom tekstu govorimo o tome na koliko dana odmora zaposleni ima pravo u toku jedne godine. U tom smislu pisaćemo o broju dana godišnjeg odmora za nekog ko radi celu godinu, o pravu na odmor za nekog ko je […]

Posle koliko meseci rada zaposleni ostvaruje pravo na godišnji odmorNovostiPosle koliko meseci rada zaposleni ostvaruje pravo na godišnji odmor

Uređujući pravo na odmor zaposlenih, Zakon o radu definiše da zaposleni imaju pravo na: a) odmor u toku rada (tzv. pauza); b) dnevni odmor (obavezan odmor između dva radna dana); v) nedeljni odmor (bar jedan dan sedmično, koji je posebno od dnevnog odmora, odnosno koji se dodaje na dnevni odmor; g) godišnji odmor, koji za […]