U prethodnom tekstu započeli smo priču o stečaju, kao zakonskom postupku koji se sprovodi nad privrednim subjektom kod koga su nastupile ozbiljne teškoće u poslovanju, kod koga nova vrednost koju stvara kroz privrednu aktivnost nije više dovoljna za podmirenje finansijskih obaveza koje ima. Ovaj postupak omogućava kolektivno i srazmerno namirenje stečajnih poverilaca, to jest svih onih koji imaju neneaplaćeno potraživanje prema poslodavcu. Među poveriocima su i zaposleni koji otvaranjem stečaja ostaju bez posla, ali i bez neisplaćenih zarada.
U ovom tekstu govorićemo o najznačajnijim (ne svim) pravnim posledicama koje otvaranje stečaja proizvodi za samog stečajnog dužnika, ali i za njegove zaposlene.
Najpre treba istaći da pravne posledice otvaranja stečaja nastupaju danom objavljivanja oglasa na oglasnoj tabli suda. Koje su to posledice?
Promena imena stečajnog dužnika
Pre svega, stečajni dužnik obavezno menja naziv na taj način da se dotadašnjem imenu stečajnog dužnika dodaje odrednica “u stečaju”. Evidentno se to čini radi zaštite interesa svih ostalih privrednih subjekata, koji već pri prvom susretu sa subjektom koji u imenu ima dodatak “u stečaju” znaju da se radi o firmi koja je pod posebnim režimom funkcionisanja.
Prestanak ovlašćenja organa stečajnog dužnika
Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju zastupnička i upravljačka prava direktora, zastupnika i punomoćnika, kao i organa upravljanja i nadzornih organa stečajnog dužnika i ta prava prelaze na stečajnog upravnika. Prema tome, dotadašnji organi stečajnog dužnika više nemaju nikakvo ovlašćenje da u ime i za račun te firme, kojom su do tada upravljali, preduzimaju bilo kakve pravne radnje.
Praktično, stečajni upravnik, koga imenuje sud, postaje jedini organ upravljanja stečajnog dužnika.
Takođe, pravni posao raspolaganja stvarima i pravima koja ulaže u stečajnu masu, koji je stečajni dužnik zaključio posle otvaranja stečajnog postupka, ne proizvodi pravno dejstvo, a druga strana ima pravo da zahteva vraćanje protivčinidbe iz stečajne mase kao stečajni poverilac.
Punomoćja koja je dao stečajni dužnik, a koja se odnose na imovinu koja ulazi u stečajnu masu, prestaju otvaranjem stečajnog postupka.
Prestanak radnog odnosa zaposlenih kod stečajnog dužnika
Otvaranje stečajnog postupka je razlog za otkaz ugovora o radu koji je stečajni dužnik zaključio sa zaposlenima. Otkaz nije zakonski obavezan za sve zaposlene, a odluku o tome ko ostaje da radi donosi stečajni upravnik, sada jedini organ upravljanja nad privrednim subjektom. Stečajni upravnik odlučuje o otkazu ugovora o radu i o otkazu obaveštava filijalu Nacionalne službe za zapošljavanje koja je nadležna za teritoriju na kojoj se nalazi sedište stečajnog dužnika.
Stečajni upravnik može da odluči da mu je određeni broj zaposlenih neophodan za sprovođenje stećajnog postupka i može da ih zadrži u radnom odnosu. Pored zaposlenih kojima nije dat otkaz ugovora o radu, stečajni upravnik može i da angažuje dodatni potreban broj lica radi okončanja započetih poslova ili radi vođenja stečajnog postupka uz saglasnost stečajnog sudije. Zarade i ostala primanja ovih lica, koja određuje stečajni upravnik, uz saglasnost stečajnog sudije, namiruju se iz stečajne mase prioritetno, jer se njihove zarade smatraju troškovima sprovođenja stečaja.
Prava zaposlenih kojima je prestao radni odnos
Zaposleni kojima je prestao radni odnos imaju položaj poverilaca, subjekata koji imaju nenaplaćena potraživanja prema stečajnom dužniku. Bivši zaposleni spadaju u prvi isplatni red, ali samo u pogledu sledećih potraživanja: neisplaćene neto zarade u iznosu minimalnih zarada za poslednjih godinu dana pre otvaranja stečaja sa kamatom od dana dospelosti (poslednji dan u mesecu za prethodni mesec za koji pripada zarada) do dana otvaranja stečaja i, neplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslednje dve godine pre otvaranja stečaja, ali na osnovicu za obračun u visini najniže mesečna osnovica doprinosa.
Dakle, samo neisplaćene zarade za poslednjih godinu dana radnog odnosa (i to samo do visine minimalne zarade), kao i doprinosi za poslednje dve godine (takođe samo do minimalne osnovice za obračun dopinosa) spadaju u prvi red isplate. Bivši zaposleni, za preostali iznos (koji prelazi minimalnu zaradu i minimalnu osnovicu), spadaju u treći isplatni red, što znači da će se namiriti tek nakon što se namire troškovi stečajnog postupka (uključujući zarade zaposlenih koji su nastavili da rade kod stečajnog dužnika), prvi isplatni red, kao i drugi isplatni red (potraživanja po osnovu javnih prihoda).
Zaostala primanja koja ni posle ovog procesa nisu isplaćena mogu se tražiti od Fonda solidarnosti.
Računi stečajnog dužnika
Organizacija koja vodi postupak prinudne naplate odmah posle prijema rešenja o otvaranju stečajnog postupka od suda to rešenje dostavlja svim bankama, radi sprečavanja prenosa sredstava i drugih transakcija stečajnog dužnika koje su u suprotnosti sa odredbama zakona.
Danom otvaranja stečajnog postupka banka blokira račune stečajnog dužnika, čime prestaju prava lica koja su bila ovlašćena da raspolažu sredstvima sa tih računa. Na zahtev stečajnog upravnika, banka otvara novi račun preko kojeg će se vršiti poslovanje stečajnog dužnika, a novčana sredstva sa blokiranih računa prenose se na novi račun, dok se dotadašnji računi stečajnog dužnika gase.
Dospelost potraživanja i naplata kroz postupak
Svi stečajni poverioci, odnosno subjekti koji imaju nenaplaćena potraživanja od stečajnog dužnika, svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvaruju samo u stečajnom postupku. Danom otvaranja stečajnog postupka, nedospela potraživanja poverilaca prema stečajnom dužniku, smatraju se dospelim, a potraživanja prema stečajnom dužniku koja imaju za predmet povremena davanja postaju jednokratna. Danom otvaranja stečajnog postupka nenovčana potraživanja stečajnog dužnika izražavaju se u novčanoj vrednosti. Potraživanja u stranoj valuti obračunavaju se u dinarskoj protivvrednosti.
Prekid sudskih, upravnih i drugih postupaka
U trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka stečaja prekidaju se svi sudski postupci u odnosu na stečajnog dužnika i na njegovu imovinu, svi upravni postupci pokrenuti na zahtev stečajnog dužnika, kao i upravni i poreski postupci koji za predmet imaju utvrđivanje novčane obaveze stečajnog dužnika. Isti postupci se nastavljaju kada stečajni upravnik obavesti sud (odnosno neki drugi organ) pred kojim se vodi postupak da je preuzeo postupak.
Od dana otvaranja stečajnog postupka ne može se protiv stečajnog dužnika, odnosno nad njegovom imovinom, odrediti i sprovesti prinudno izvršenje, niti bilo koja mera postupka izvršenja osim izvršenja koja se odnose na obaveze stečajne mase i troškova stečajnog postupka. Svi postupci koji su bili u toku se prekidaju. Danom donošenja rešenja o zaključenju stečajnog postupka, postupci se obustavljaju.
Ako stečajni dužnik i njegov saugovarač do otvaranja stečajnog postupka nisu u celosti ili delimično izvršili dvostranoteretni ugovor koji su zaključili, stečajni upravnik može, umesto stečajnog dužnika, ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge strane. Ako stečajni upravnik odbije ispunjenje, saugovarač stečajnog dužnika može ostvariti svoje potraživanje kao stečajni poverilac
Otvaranjem stečajnog postupka stečajni upravnik preuzima u državinu celokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu i njome upravlja.
Prijava potraživanja stečajnih poverilaca
Poverioci prijave potraživanja podnose nadležnom sudu u pisanom obliku. Prijave se mogu podneti po isteku roka određenog rešenjem stečajnog sudije, ali najkasnije u roku od 120 dana od dana objavljivanja oglasa u “Službenom glasniku Republike Srbije”, a sve prijave podnete po isteku roka od 120 dana biće odbačene kao neblagovremene.
U prijavi stečajni poverilac naročito mora naznačiti: ime i prebivalište sa kontakt adresom (naziv fime i sedište za pravna lica), jedinstveni matični broj građana (matični broj firme), broj tekućeg računa, pravni osnov potraživanja (potraživanje iz radnog odnosa i slično), iznos potraživanja i to posebno iznos glavnog potraživanja sa obračunom kamate.
Posle isteka roka za prijavljivanje potraživanja stečajni sudija dostavlja sve prijave potraživanja stečajnom upravniku. Stečajni upravnik utvrđuje osnovanost, obim i isplatni red svakog potraživanja i o tome sačinjava listu priznatih i osporenih potraživanja, kao i redosled namirenja poverilaca. Stečajni upravnik je dužan da najkasnije deset dana pre dana održavanja ispitnog ročišta dostavi listu potraživanja stečajnom sudiji, koji je dužan da je objavi na oglasnoj i elektronskoj oglasnoj tabli suda ili da na oglasnoj i elektronskoj oglasnoj tabli suda istakne obaveštenje o mestu gde se lista nalazi. Stečajni upravnik je dužan da izvrši ličnu dostavu obaveštenja onim poveriocima čija su potraživanja osporena. Konačna lista potraživanja sačinjava se na ispitnom ročištu. Potraživanje se smatra utvrđenim ako nije osporeno od strane stečajnog upravnika ili od strane poverilaca do zaključenja ispitnog ročišta. Na osnovu konačne liste stečajni sudija donosi zaključak o listi utvrđenih i osporenih potraživanja, dostavlja ga stečajnom upravniku i svakom stečajnom poveriocu i objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Konačna lista obavezujuća je za stečajnog dužnika i za sve stečajne poverioce. Stečajni poverilac koji dokaže svoje potraživanje u parnici na koju je upućen, ima pravo da traži ispravljanje konačne liste utvrđenih potraživanja
Pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika
Pravne poslove i druge pravne radnje zaključene odnosno preduzete pre otvaranja stečajnog postupka, kojima se narušava ravnomerno namirenje stečajnih poverilaca ili oštećuju poverioci i kojima se pojedini poverioci stavljaju u pogodniji položaj, mogu pobijati stečajni upravnik, u ime stečajnog dužnika i poverioci. Pobijanje se može vršiti od dana otvaranja stečajnog postupka do dana održavanja ročišta za glavnu deobu. Propuštanje zaključenja pravnog posla odnosno propuštanje preduzimanja radnje, u pogledu pobijanja, izjednačava se sa pravnim poslom odnosno sa pravnom radnjom.
Ne mogu se pobijati uobičajeni prigodni darovi, nagradni darovi, kao ni darovi učinjeni iz zahvalnosti niti izdvajanja u hummanitarne svrhe, pod uslovom da su u vreme kada su učinjeni bili srazmerni finansijskim mogućnostima stečajnog dužnika i uobičajeni za privrednu granu kojoj stečajni dužnik pripada.
Pravni posao ili druga pravna radnja preduzeti u poslednjih šest meseci pre podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, kojima se jednom poveriocu pruža obezbeđenje ili daje namirenje na način i u vreme koji su u skladu sa sadržinom njegovog prava (uobičajeno namirenje), mogu se pobijati ako je u vreme kada su preduzeti stečajni dužnik bio nesposoban za plaćanje, a poverilac je znao ili morao znati za njegovu nesposobnost plaćanja.
Pravni posao ili druga pravna radnja uobičajenog namirenja mogu se pobijati i kada su preduzeti posle podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, ako je poverilac znao ili je morao znati da je stečajni dužnik nesposoban za plaćanje ili je znao da je podnet predlog za pokretanje stečajnog postupka
