U današnje vreme, kada se sve više proučavaju i istražuju faktori zadovoljstva radom, pojedini fenomeni koji postoje godinama, konačno dobijaju svoje ime i definiciju.
Kao što je danas svima poznat pojam „burn out-a“, u budućnosti će nam u svakodnevni poslovni jezik ući još jedno stanje: „BORE OUT“.
I verovatno je, iz naziva, svima jasno o čemu se radi. Ono što je manje poznato su faktori i posledice ovog stanja. Čitajući istraživanja na ovu temu, moj utisak je da je za rešavanje sindroma „bore out“ potrebno više snage, samodiscipline i hrabrosti nego za ublažavanje „burn out-a“. Možda grešim.
“Moram da budem na poslu a ne vidim smisao”
Bore out se definiše kao osećaj besmislenosti i dosade na poslu. Osoba koja se nalazi u ovom stanju ne vidi svrhu svog posla ili svoje uloge u istom, oseća dosadu i ima dugotrajnu krizu razvoja. Stručnjaci kažu da se često može primetiti na poslovima koji su repetitivni ili podrazumevaju “prazan hod” kao na primer kod kasirki u hipermarketima ili taksista ali se sve više sreće i na drugim poslovima, čak i u IT industriji.
Osoba koja je “bore out” nije odmorna ili opuštena na poslu nego baš naprotiv: oseća nervozu i anksioznost jer se sve vreme plaši da ovo stanje neće prestati i da će njihov posao isto izgledati zauvek.
Zašto se dešava “Bore out sindrom”?
Smatra se da do ovog sindroma dolazi iz više razloga i nisu neminovno ni samo do kompanije ni samo do zaposlenog. Može se desiti i kombinacija nekoliko uzroka:
- Vrsta posla
- Nedostatak supervizije
- Manjak interakcije sa saradnicima
- Nedostatak učenja, promena, inovacija
- Nedovoljno stimulansa
- Prekvalifikovanost zaposlenog
- Nedostatak karijerne perspektive u kompaniji
Koje su moguće posledice?
Posledice ovog stanja su mnogobrojne, kako za samog zaposlenog tako i za kompaniju, između ostalog, navode se:
- Pad angažovanosti i kvalitet rada zaposlenog
- “Bore out” zaposlenih utiče na radno okruženje i atmosferu na poslu koju može učiniti negativnom
- Osoba gubi samopouzdanje i veru u sebe
- Ugrožavanje mentalnog zdravlja osobe ali i kvaliteta života
Fun fact: 2020.godine jedan zaposleni iz Francuske je tužio kompaniju i dobio odštetu od 36.000 evra zbog ovog sindroma i to je prvi takav slučaj. Tužba je bazirana na primedbi da od zaposlenog niko nije imao očekivanja i više nije mogao da ne radi ništa ili makar ništa važno.
Najteži deo: Kako prevazići Bore out?
Navode se mnogi načini kako da kompanija preventivno deluje kroz menjanje organizacione kulture, projekte, rotacije, ciljeve, superviziju, razvojne i karijerne planove..
Ako pričamo o osobi koja se nalazi u ovom stanju, mnogo je teže. Prva teškoća, kao što je često slučaj, leži u identifikaciji sindroma. Čak i kad osoba prepozna stanje u kom se nalazi, teško je stvoriti uslove da se prevaziđe “Bore out”.
To me navelo da pomislim da je potrebno mnogo hrabrosti za suočavanje sa ovim problemom. Zahteva se da osoba progovori o ovome i prevaziđe strah od osude. Preporučuje se da osoba nađe motivaciju, dodatni stimulans na poslu a svi znamo da to nije lako čak ni za poslove koji su raznovrsni, kreativni i interaktivni a kamoli za one repetitivne i manje interesantne.
Moj zaključak je da bi dobar način bio promena radnog mesta ili kompanije ali to je tek korak koji zahteva potpuni izlazak iz zone komfora i zahteva hrabrost.
Jedna poslovica kaže “ponekad da bi se izvukao iz zamke, moraš da odsečeš nogu”…Promena je teška ali uvek nosi manju cenu od pasivnosti i trpljenja.
Dok čekamo da stručnjaci nađu čarobno rešenje ovog problema, možemo da obratimo pažnju na svoje saradnike, popričamo sa njima i pružimo im podršku ukoliko primetimo da su u “bore out-u”. Ako neko prepozna ovaj sindrom kod sebe, dobra vest je da niste sami: o ovoj temi će se tek pisati a onda će se sigurno desiti i razmena iskustva i rešenje problema. Samo… Rešenje će i tada biti na vama. Važne životne promene niko ne može učiniti umesto nas.