Pređi na glavni sadržaj

Da li odluku o radu od kuće prepustiti zaposlenima?

HR konsultant
12. april 2021.
·5 minuta za čitanje

Itekako je važno da li zaposleni žele da rade na daljinu i da li datu mogućnost doživljavaju kao pogodnost i još jednu beneficiju više.

Međutim, njihova želja nije jedino što treba uzeti u obzir pri odluci da li dozvoliti rad od kuće ili ne?

Koje su prednosti?

Ako smo mala firma, koja tek počinje, svako rešenje koje doprinosi smanjenju troškova će biti od velike koristi. Po osnivanju, firmu možemo da registrujemo i na kućnu adresu i da u samom startu nemamo kancelarije u koje bismo mogli da smestimo zaposlene. U takvoj situaciji zaposleni koji su spremni da rade od kuće su pravi izbor.

Ali i kao velika kompanija treba da razmotrimo datu mogućnost. Možda u našem gradu ne postoji dovoljan broj ljudi koji imaju talente, znanja i kompetencije koje su nam potrebne. U tom slučaju geografski udaljenim profesionalcima, koji nisu spremni da putuju ili da se presele, možemo da ponudimo da rade za nas od svoje kuće. S druge strane i kada se radi o onima koji su iz našeg okruženja rad od kuće može da bude beneficija  koja možda može da prevagne pri njihovoj odluci da rade baš za nas.

Omogućavanjem rada od kuće proširujemo listu beneficija koje nudimo kao poslodavac i tako postajemo poželjniji i atraktivniji poslodavac.

Prema rezultatima istraživanja, doduše pre pandemije, koje je sproveo popularni sajt za programere Stack Overflow čak 53% anketirtanih programera je smatralo rad na daljinu skoro najpoželjnijom beneficijom koju su stavljali ispred pogodnosti vezanih za zdravstvenu zaštitu, radno vreme i profesionalni razvoj.

Ne čudi što baš programeri preferiraju mogućnost rada od kuće jer je za rešavanje složenih problema potrebna intenzivna koncentracija, rad bez prekidanja, mir i tišina, a kuća je, pre pandemije, bila upravo jedno takvo mesto koje je često bilo teško naći u kancelariji otvorenog tipa.

Takvi zaposleni kada imaju mogućnost da rade od kuće postaju mnogo produktivniji i zadovoljniji.

Takođe, rad od kuće može da bude pravo rešenje za osobe sa invaliditetom kojima bi sam put do posla predstavljao teškoću i čije bi fizičko prisustvo u poslovnim prostorijama zahtevalo njihovo prilagođavanje što može da predstavlja ozbiljnu investiciju. U tom slučaju omogućavanje rada od kuće ništa ne košta, a postaje odraz društveno odgovornog ponašanja poslodavca.

Društvena odgovornost se ogleda i u pogledu zaštite životne sredine jer se time što zaposleni ne putuju svakog dana na i sa posla značajno smanjuje zagađenje.

Ipak, rad od kuće nije uvek moguć jer je posao takav da se ne može obavljati od kuće.

Posao se (ne) može raditi na daljinu

Naime, postoje poslovi koje nije moguće raditi od kuće. Svi poslovi koji zahtevaju direktan rad sa ljudima,  ili direktnu obradu materijala na složenim mašinama ili fizičku prisutnost u poslovnim prostorijama, kao što su poslovi fizičkog obezbeđenja, nije moguće raditi na daljinu.

Uglavnom su za rad od kuće pogodni poslovi koje je u potpunosti moguće obaviti za računarom, kao što su knjigovodstveni poslovi, programerski i drugi IT poslovi, poslovi prevođenja, pisanja, projektovanja, grafičkog dizajna i slično.

Međutim, ni to što se neki posao u potpunosti može uraditi za računarom nije još uvek presudni razlog za odluku da se posao radi na daljinu. Jer ukoliko se radi o vrlo delikatnim i za organizaciju osetljivim informacijama treba dobro razmisliti da li se, zaista, radi o zaposlenom od apsolutnog poverenja i da li IT služba može da garantuje bezbedan prenos informacija putem Interneta.

Dalje, ukoliko je priroda posla takva da zahteva intenzivan timski rad bolje je da su svi članovi tima zajedno u kancelariji.

Takođe, pri odluci treba uzeti u obzir i to da li je priroda posla takva da je ostvareni napredak i postignute rezultate rada lako pratiti. Ukoliko je to moguće onda imamo razlog više da dozvolimo rad od kuće.

Da li je zaposleni podoban za rad na daljinu?

Ali i kada smo kao poslodavac svesni da imamo koristi od toga da omogućimo rad na daljinu i kada je sama priroda posla pogodna za tako nešto, to još uvek ne znači da zaposlenom treba dozvoliti rad od kuće. Naime, nisu svi zaposleni podjednako podobni za rad od kuće. Zbog toga je potrebno da procenimo da li zaposleni poseduje neophodne osobine koje mu omogućavaju da bude dovoljno produktivan i kada radi od kuće.

Za rad od kuće su pogodni zaposleni koji osim što to žele ujedno i poseduju dovoljan stepen samostalnosti, samodiscipline, savesnosti, odgovornosti i samomotivacije da bi mogli da rade bez neposredne supervizije. Takođe, neophodno je da im ne smeta izolacija jer radeći od kuće kontakt sa kolegama se uglavnom svodi na online komunikaciju.

Ekstrovertne osobe teže podnose socijalnu izolaciju u poređenju sa introvertima.

Što se tiče samostalnosti ona podrazumeva da zaposleni ima inicijativu, dovoljno entuzijazma i istrajnosti. A istrajnosti nema bez samodiscipline. Samodisciplina predstavlja sposobnost osobe da ostane fokusirana, da istrpi određeni stepen frustracije i da se odupre lenčarenju i drugim vrstama iskušenja koje bi mogle da je odvlače od posla, kao što je gledanje televizije, igranje igrica i sl. Samomotivacija podrazumeva da je osoba unutrašnje motivisana prirodom posla koji radi, da voli to što radi.

Zatim, mogućnost da rade od kuće pre treba dati zaposlenima koji, osim toga što ispunjavaju gore date uslove, imaju i određeni senioritet nego onim zaposlenima koji tek počinju. Jer nove zaposlene još uvek nepoznajemo dovoljno dobro i sa njima tek treba da izgradimo odnos poverenja. Takođe, u obzir treba uzeti i prethodnu radnu uspešnost. Preduslov za rad od kuće bi trebala da bude činjenica da su se zaposleni prethodno dokazali i potvrdili u svom poslu.

Porast otkaza

Dokaz da ovaj način rada ne odgovara svima je i činjenica da je u Best Buy došlo do porasta otkaza od strane poslodavca za 77% zbog neostvarenih rezultata rada usled prelaska na ovaj način rada kojim se zaposlenima dala puna sloboda kako će organizivati svoje radno vreme. Međutim, poslodavci odustaju od ovog vida rada i iz drugih razloga.

Mnoge poznate IT kompanije, kao što su Facebook i Google, su u doba pre pandemije odustale od rada na daljinu. Tako je i IBM pozvao hiljade svojih zaposlenih koji su radili na daljinu da se vrate u kancelarije.

Iza zahteva da se zaposleni koji su radili od kuće vrate u kancelarije stoji potreba za sve većom i bržom inovacijom, a inovacije nema bez kolaboracije i sinergetskog efekta. Iako danas postoje mnogi alati za kolaboraciju do istinske saradnje dolazi tak kada zaposleni dele isti prostor, sede zajedno, ručaju zajedno, druže se posle posla. U takvim uslovima zaposleni mnogo brže uče i rešavaju probleme.

Ali s druge strane pandemija nameće potrebu da što veći broj zaposlenih radi od kuće i oni koji to žele i koji ne žele i oni koji su podobni za takav vid rada i koji nisu.

Kada smo prinuđeni na rad od kuće onda pitanje iz naslova gubi na značaju. Umesto toga treba razmišljati kako pomoći zaposlenima u trenutnoj situaciji pandemije koji imaju problema sa produktivnošću zbog toga što rade od kuće, ali i kako održati timski duh i potreban nivo saradnje u datim uslovima.

 

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Kako izgleda rad u preduzeću gde dve trećine zaposlenih čine osobe sa invaliditetomNovostiKako izgleda rad u preduzeću gde dve trećine zaposlenih čine osobe sa invaliditetom

Kragujevački Grafopromet jedno je od 50-ak preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom koja imaju dozvolu za rad nadležnog Ministarstva za rad i zapošljavanje.   Ova firma bavi se štampom, odnosno izradom reklamno-propagandnog materijala i prodajom kancelarijskog materijala, a od ukupno 23 zaposlena njih 17 su osobe sa invaliditetom.   Milica Anđelković, iz Grafoprometa kaže za Infostud da među njihovim zaposlenim […]

Istraživanje na Regionalnom sajmu poslova: Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudniNovostiIstraživanje na Regionalnom sajmu poslova: Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni

Tokom Regionalnog sajma poslova, održanog od 14. do 21. oktobra, sprovedeno je veliko regionalno istraživanje među učesnicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije. U Srbiji je u istraživanju učestvovalo 3.273 ispitanika, što nam daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im […]

Učešće Infostuda na panelu „Dimenzija društvene odgovornosti kao aspekta ESG standarda“ – CORE Days 2025NovostiUčešće Infostuda na panelu „Dimenzija društvene odgovornosti kao aspekta ESG standarda“ – CORE Days 2025

Na regionalnoj konferenciji CORE Days 2025 – „Više od profita: Društveni uticaj ESG“, koju je organizovao NALED, Infostud je učestvovao u uvodnoj panel diskusiji posvećenoj društvenoj dimenziji ESG-ja. Panel „Dimenzija društvene odgovornosti kao aspekta ESG standarda“ održan je 27. novembra u Ložionici u Beogradu. Infostud je predstavljao Marko Živković, šef marketinga i PR-a, koji je […]

Veštine koje su obeležile 2025. godinu i postavile smernice za daljeNovostiVeštine koje su obeležile 2025. godinu i postavile smernice za dalje

Godina koja prolazi donela je mnogo promena: ubrzan tempo rada, više odgovornosti i snažniji uticaj tehnologije na svakodnevne zadatke. U takvom okruženju jasno se izdvojilo nekoliko veština koje više nisu samo „poželjne“, već neophodne za kvalitetan i siguran rad. Zaključak o tome koje su veštine bile najtraženije ove godine proizašao je iz uvida u kurseve […]