Pređi na glavni sadržaj

Pet pitanja koja vredi postaviti na svakom razgovoru za posao

14. avgust 2025.
·3 minuta za čitanje

Svaki regruter zna da je intervju istovremeno neophodan i najmanje precizan metod procene kandidata. I baš zbog toga, kada smo već svesni mana ove metodologije, možemo uložiti vreme i napor da je učinimo što korisnijom, preciznijom i značajnijom kada je u pitanju procena kandidata. 

Na našem tržištu postoji sijaset pitanja koje se često ponavljaju, bez obzira na industriju, senioritet, kompaniju, pa čak i poziciju. Ta pitanja opšteg karaktera, za koje se kandidati uglavnom spreme često ne govore mnogo – ni regruteru o kandidatu, a ni njemu o firmi. Pitanja koja su uobičajena vremenom su i zastarela, a neretko dosadna, i jednoj i drugoj strani. U takva pitanja spadaju:  

  • Gde vidite sebe za pet godina? 
  • Koje su tvoje snage i slabosti? 
  • Na šta si najviše ponosan u dosadašnjem radu? 
  • Zašto baš tebe da zaposlimo? 
  • Zašto baš ova firma i pozicija? 

Da li su ova pitanja apsolutno neoprostiv greh za svakog regrutera? Naravno da ne! 

Ali, takođe, itekako je moguće doći do značajnih i vrednih odgovora, a kudikamo je i lakše, ukoliko malo osvežimo naš pristup.

Uloga kandidata je da nam se predstavi što bolje može i ubedi nas da je on prava osoba za poziciju. Ali ko kaže da regruter ne može u tome da mu pomogne? Umesto očekivanih pitanja, na koje često postoje spremni “ovo bi trebalo da kažem” odgovori omogući kandidatu da dobije više prostora za autentičnost.  

Šta je najvažnije što bi trebalo da znamo o tebi? 

Umesto uobičajenog predstavljanja gde kandidat prolazi kroz CV koji regruter već ima pred sobom, dozvolite kandidatu da na samom početku intervjua dobije priliku da kaže šta mu je stvarno važno. Na taj način ne samo da ćete ga bolje upoznati, već ćete videti šta vrednuje, šta smatra vrednim pomena i sa čime dolazi, da sutra bude deo vašeg kolektiva. 

Neki kandidati će naglasiti porodicu i značaj balansa, neki će pričati o prethodnim iskustvima, obrazovanju ili tome kakva kultura im prija. Ne postoje tačni ili pogrešni odgovori, ovo je samo alat da se zaista upozna potencijalni novozaposleni.  

Koja je tvoja najveća karijerna ambicija? 

Alternativa preterano korišćenom Gde vidiš sebe za pet godina, ovo pitanje nam daje uvid u to kako kandidati zaista vide svojih narednih 5, 10 ili više godina. Da li bi želeli da se razvijaju kao specijalisti ili menadžeri? Da li žele da ostanu u istoj industriji, sektoru? Šta smatraju presudnim za razvoj njihove karijere?  

Čak iako ih zapošljavate na početne pozicije, dozvolite im da se “raspričaju” i da zaista podele sa vama njihove dugoročne planove razvoja. Na taj način ćete i vi bolje moći da procenite koliko se njihova karijerna budućnost uklapa u planove vaše kompanije.  

Šta ti se najviše dopada na tvom trenutnom poslu? 

Na intervjuima je uobičajeno da se kandidat pita zašto menja posao. To pitanje, iako skoro uvek postavljeno, bude izuzetno neprijatno za sve uključene. Kandidat pokušava da iznese svoje frustracije na pristojan način, dok ga regruter ohrabruje da bude transparentan. Zašto ne bismo okrenuli ovu situaciju i dali kandidatu prostora da nam kaže, umesto od čega beži, šta voli? 

Odgovor na ovo pitanje ne nosi nikakvu emocionalnu težinu i daje mogućnost kandidatu da sam naglasi šta je ono što vrednuje, i samim tim što bi voleo da ima i u novom radnom okruženju.  

Da li si naišao na nešto što misliš da bi trebalo da unapredimo? 

Na našem tržištu još uvek preovladava mišljenje da su kompanije te koje drže sve karte u svojim rukama, dok rat za talente govori drugačije. Isto kao što kompanija bira kandidate, i oni biraju nju. I ne samo što kandidat treba da izabere kompaniju, odgovornost je posle i da ga zadrži, da bude zadovoljan, ispunjen i produktivan zaposleni. Komunikacija je dvosmerna i odnos je partnerski. I to treba da počne samim procesom selekcije. 

Kada se kandidat pita u samom procesu da li vidi prostora za unapređenje, to vredi više nego bilo koja EB kampanja, misija zalepljena na zidu i obećanja benefita i karijernog razvoja. Uvek će biti vrednije ono što kandidat može da vidi, iz ličnog iskustva, da je deo kulture i prakse kompanije, nego što može da čuje i pročita kroz kampanje.

Kako bi te opisale tvoje kolege?  

Prvo pitanje u ovom nizu pokazaće šta kandidat sam vrednuje i ceni, ali poslednje pokazuje šta u njemu vide oni koji su oko njega. Iako se svako na intervjuu trudi da sebe prikaže u što boljem svetlu, intervju je jako stresna i veštačka situacija u kojoj nije lako improvizovati, i u trenutku osmisliti odgovor koji smatramo idealnim. 

I zato, najčešće, na intervjuima kandidati i govore istinu. Kada dobiju ovakvo pitanje zamisliće u glavi svoje kolege i njihove ličnosti i sve ono što su im govorili, i baš takve odgovore će dati. Ovo im daje priliku i da se pohvale i da budu iskreni, a regruteru još jednu šansu da ih bolje upozna. 

Intervju možda zaista i nije najpouzdaniji metod selekcije, ali jeste i treba da bude iskren i otvoren razgovor dve zainteresovane strane, gde svako može da dobije ono što mu je potrebno. Regruter je zadužen da svima bude i prijatno i korisno i ova pitanja mogu umnogome da u tome pomognu!

 

newsletter-small
newsletter-medium
newsletter-large

HRLab Njuzleter - vesti o zapošljavanju i tržištu rada, edukativni i zabavni tekstovi, kao i najave događaja za HR i preduzetnike.

Hvala na prijavi! Uskoro će Vam stići mejl za potvrdu pretplate.

Slične vesti

Zašto kandidati „goustuju“ poslodavce – i kako tome stati na putRegrutacija i selekcijaZašto kandidati „goustuju“ poslodavce – i kako tome stati na put

Kao regruteru, ovaj scenario vam je sigurno poznat. Otvoren je proces selekcije, uveliko se promoviše pozicija, pregledaju  biografije, zakazuju intervjui i dan po dan proces se privodi kraju. Vi i regruter ste izabrali nekoliko kandidata kojima biste prosledili ponudu, ali imate još jedan korak. Ipak, ne možete da dođete do njega jer vam se kandidat […]

Da li su intervjui stvarno merodavni? Alternativne metode procene kandidataRegrutacija i selekcijaDa li su intervjui stvarno merodavni? Alternativne metode procene kandidata

Još pre skoro dvadeset godina, nauka je rekla da nisu. Studija objavljena u časopisu Journal of Applied Psychology još 1996.,  pokazuje da nestrukturisani intervjui imaju nisku prediktivnu validnost, sa koeficijentom korelacije od samo 0,20. Prosto rečeno – nestruktuirani intervjui su jedva bolji od slučajnog izbora prilikom odabira kandidata.  Nauka kaže da nisu merodavni. Ali čak […]

Prolećno čišćenje: Koje prakse je vreme da izbacimo iz procesa regrutacije i selekcije?Regrutacija i selekcijaProlećno čišćenje: Koje prakse je vreme da izbacimo iz procesa regrutacije i selekcije?

S vremena na vreme neophodno je osvežiti – što ostavu, što ormar, što ono što se decenijama koristi kao praksa u regrutaciji i selekciji. Tradicija ima svoju korist samo ako je u stanju da isprati promene koje je okružuju, i samo zato što se nešto radilo oduvek ne znači da treba da se radi zauvek. […]

Remote regrutacija: Izazovi i prednosti rada na daljinuRegrutacija i selekcijaRemote regrutacija: Izazovi i prednosti rada na daljinu

Iako je prošlo punih pet godina od pandemije koja je rad na daljinu uvela u skoro pa svaku industriju i poziciju, realnost je da se mnoge firme i dalje bore sa time kako da svoje procese učine podjednako učinkovitim, čak i kada se obavljaju van kancelarije. Regrutacija je jedan od tih procesa – da li […]